Potpisivanje Erdutskog sporazuma / foto: HRT.hr

Potpisivanjem Erdutskog sporazuma završeno je ratno stanje na prostoru Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema i je počela mirna reintegracija tih krajeva u ustavno-pravni poredak Hrvatske. Ove godine hrvatska vlada je prvi put pokrovitelj obilježavanja godišnjice potpisivanja, na čemu će se skupiti čitav državni vrh Hrvatske.

Osnovni sporazum o području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznatiji pod nazivom Erdutski sporazum, potpisali su 12. novembra 1995. godine, hrvatski visoki zvaničnik Hrvoje Šarinić i ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije Milan Milutinović.

Sporazum su pripremili i u njemu posredovali američki ambasador Hrvatskoj Piter Galbrajt i potpredsjednik Međunarodne konferencije u bivšoj Jugoslaviji Torvald Stoltenberg.

Potpisivanju sporazuma o mirnoj reintegraciji prethodio je dogovor hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srpskog predsjednika Slobodana Miloševića u Dejtonu, gdje se pod okriljem Sjedinjenih Američkih Država odvijala mirovna konferencija o Bosni i Hercegovini. Sporazumom je predviđen prelazni period u trajanju od jedne do dvije godine u okviru koga bi područje tog dijela Hrvatske bilo pod administrativnim nadzorom Ujedinjenih nacija.

UN je trebalo da formiraju višenacionalnu policiju, sprovedu demilitarizaciju i organizuju lokalne izbore. Čak sedam od 14 stavki Erdutskog sporazuma odnosilo se na različite aspekte zaštite ljudskih prava.

Za primjenu Erdutskog sporazuma bila je zadužena misija svjetske organizacije UNTAES  - Prelazna uprava za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srem, koja je inaugurisana Rezolucijom 1037. Savjeta bezbjednosti UN od 15. januara 1996.

Sporazumom je bila predviđena adekvatna zastupljenost Srba u organima lokalne uprave i državnih i javnih službi, korištenje srpskog jezika i pisma, srpske vaspitne, obrazovne i kulturne ustanove, uključujući i srpske osnovne i srednje škole po posebnim programima.

Predviđeno je i formiranje Zajedničkog vijeća opština koje su činile opštine sa srpskom većinom kao značajan oblik političke autonomije.

(Tanjug, BLIN MAGAZIN/ma)