Incko je takođe, ocijenio da se kancelarija na čijem je čelu, OHR, ne može zatvoriti sve dok napredak ne bude još veći.

"Nažalost, nacionalističke agende unutar zemlje i dalje odnose prevagu nad saradnjom i kompromisom", rekao je on i podsetio da je i Evropska komisija ocenila da je BiH načinila "ograničeni napredak" u stvaranju uslova za ulazak u NATO i Evropsku uniju.

"Iako je bilo značajnog napretka u prvih 11 godina poslije rata, u posljednje četiri godiine došlo je do stagnacije", smatra visoki predstavnik.

Incko je rekao da politiku "nultog zbira", u kojoj dobitak za jednog, istovremeno znači gubitak za drugog, treba da zamijeni "politika zasnovana na kompromisu i spremnosti za susret na pola puta". On je, takođe, odbacio secesiju kao rješenje za problem u BiH, rekavši da, "da je podjela Bosne i Hercegovine bila moguća mirnim putem, do nje bi došlo 1992. godine".

Incko je ujedno pozvao međunarodnu zajednicu da nastavi angažovanje u BiH, a Savjet bezbjednosti UN da iduće sedmice produži mandat snagama EUFOR-a u BiH.

Bosnu i Hercegovinu, koja je članica Savjeta bezbjednosti, na sjednici je predstavljao predsjedavajući Predsjedništva Nebojša Radmanović.

Radmanović je, u okviru debate povodom šestomjesečnog izvještaja o stanju u zemlji, i sam rekao da je BiH imala manji zastoj na svom reformskom i tranzicijskom putu. On je kao jedan od razloga naveo i to što je "ova godina bila izborna u BiH, pa su se politički subjekti više okrenuli izbornoj kampanji i pridobijanju glasova birača nego stvarnim problemima zemlje".

(Tanjug, BLIN MAGAZIN/ma)