Izvor: Index.hr

Piše: Gordan Duhaček

Prije mjesec dana mnogi su se pitali je li Njemačka najslabija karika Zapada kada je riječ o odnosu prema Rusiji. Razloga za to je bilo dosta, od plinovoda Sjeverni tok 2 preko velikog broja tzv. putiverstehera (njemački izraz za one koji opravdavaju Putina) u njemačkoj politici, napose u vladajućem SPD-u, pa do povijesnih razloga koji imaju korijen u Drugom svjetskom ratu.

Sjećamo se i prve njemačke pošiljke pomoći Ukrajini: pet tisuća kaciga.

Putinova invazija Ukrajine duboko je protresla Njemačku

U međuvremenu se sve to iz korijena promijenilo. Razlog za tu promjenu je jasan: Putinova invazija Ukrajine imala je golemi utjecaj na razmišljanje njemačkog političkog establishmenta.

“U samo 30 minuta u nedjelju, 27. veljače, njemački kancelar Olaf Scholz odbacio je desetljeća vanjske politike. Njegov govor u njemačkom parlamentu označava epohalni pomak”, konstatirao je Der Spiegel i dodao da je riječ o “povijesnom govoru”.

Tijekom svog govora na posebnoj sjednici Bundestaga, njemački kancelar Olaf Scholz opisao je implikacije Putinovog agresivnog rata kao “prekretnicu” pet puta. Ta prekretnica je dovela i do preokreta njemačke vanjske i obrambene politike.

Promjena desetljeća vanjske i sigurnosne političke doktrine

Novi socijaldemokratski kancelar Scholz je na vlasti manje od tri mjeseca, i sada je odbacio desetljeća njemačke posthladnoratovske vanjske i sigurnosne politike.

Dvije su ključne promjene: Njemačka Rusiju sada smatra prijetnjom, a ne nekoga s kime pod svaku cijenu treba surađivati i Njemačka je spremna početi izdašno ulagati u vlastite vojne snage. Čak se raspravlja o ponovnom uvođenju vojnog roka.

U Njemačkoj je i sama riječ naoružavanje desetljećima imala negativnu konotaciju. Tko se naoružavao, brzo je dobio etiketu ratnog huškača. To se promijenilo u roku od samo nekoliko dana.

FAZ: "Berlin će od sada s Moskvom govoriti rječnikom snage"

Časnici njemačke vojske Bundeswehra su se stalno žalili na lošu opremu: helikoptere, tenkove, brodove. U mirnodopskim vremenima to je obično ulazilo na jedno uho političara i javnosti, a izlazilo na drugo.

Na početku ovog rata general Alfons Mais je s nemilosrdnom iskrenošću primijetio: "Bundeswehr je tu više ili manje bez ičega." Sada će ga naoružati, i to sa stotinu milijardi eura iz "specijalnog fonda Bundeswehra" - samo za ovu godinu. A slijedi i povećanje vojnog budžeta na 2 posto sveukupnog državnog proračuna, kako i traže NATO-smjernice, što je Njemačka također desetljećima ignorirala.

Konzervativni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) konstatirao je da je Scholzova vlada prva njemačka vlada koja je shvatila kako treba razgovarati s Rusijom.

"Njemačka u odnosu s Rusijom više ne polaže sve karte na moral, razumijevanje i suzdržanost. Berlin želi od sada s Moskvom govoriti rječnikom snage. Jer drugi jezik ruski predsjednik očito ne poznaje", zaključuje FAZ.

Milijarde za njemačku vojsku

Važno je naglasiti da ovaj veliki preokret ima punu potporu svih koalicijskih partnera, dakle SPD-a, Zelenih i liberalnog FDP-a, kao i sada opozicijskih demokršćana koje predvodi Friedrich Merz. Jedino su desničarski AfD i tvrda ljevica Die Linke glasali protiv novih izdataka za vojsku, ali oni na nacionalnom nivou nikad nisu dio vlasti.

SPD, Zeleni i Ljevica su odbijali povećanje izdataka za obranu. O ovome također nema ništa u koalicijskom sporazumu ove vlade. No sada je kancelar Olaf Scholz rekao da će se čak i premašiti cilj. Njemačka će "od sada - iz godine u godinu - ulagati više od dva posto bruto domaćeg proizvoda u svoju obranu".

Lider FDP-a i ministar financija Christian Lindner obećao je u jutarnjoj emisiji ARD-a stvaranje moćne njemačke vojske: "Naš cilj je da tijekom ovog desetljeća imamo jednu od najučinkovitijih i najmoćnijih vojski u Europi."

Slanje oružja Ukrajini

Izvoz njemačkog oružja u zone sukoba bio je također tabu, posebno za Zelene. Činjenica je da ta stranka, nastala iz mirovnog pokreta osamdesetih, već dugo podržava mirovne misije Bundeswehra, ali uvijek se zalagala za restriktivnu politiku izvoza oružja.

Aktualni ministar gospodarstva Robert Habeck izazvao je veliku pometnju kada je poslije prošlogodišnjeg posjeta Ukrajini predložio snabdijevanje te zemlje obrambenim oružjem. Do prije nekoliko dana 5000 kaciga bilo je najviše što je savezna vlada bila spremna poslati.

Ukrajini se sada isporučuje oružje, uključujući tisuću komada protutenkovskog oružja i pet stotina protuzračnih projektila. "Nije moglo biti drugog odgovora na Putinovu agresiju", rekao je kancelar Scholz.

Njemačka je, prema najnovijim vijestima, Ukrajini poslala 2700 ručnih protuavionskih rakete tipa Strela, 500 američkih Stingera i 1000 protutenkovskih raketa te ukinula restrikcije drugim zemljama koje Ukrajini žele slati njemačko oružje.

Promjena energetske politike: Sjeverni tok 2 je mrtav

Naravno, Sjeverni tok 2 je mrtav. Na taj potez se Njemačka odlučila i prije invazije.

"Priznanjem separatističkih područja na istoku Ukrajine Rusija je stvorila potpuno novu situaciju i zbog najnovijeg razvoja događaja moramo iznova sagledati situaciju, a to se tiče i projekta Sjeverni tok 2", objasnio je svoju odluku Scholz.

To je bio uvod u posve novi pristup Njemačke energetskoj politici, u kojoj se dosad značajno oslanjala na ruski plin.

Njemačka vlada ionako hoće značajno proširiti obnovljive izvore energije, ali u isto vrijeme postepeno ukinuti proizvodnju električne energije pomoću ugljena i nuklearne energije. Problem: kada vjetar ne puše i sunce ne sja, trebale su pomoći nove elektrane na plin.

Da ovisnost o ruskom plinu ne bi postala još veća, sada se planira gradnja terminala za tekući plin koji će, na primjer, dolaziti iz SAD-a. Pored toga, vlada razmatra mogućnost da nuklearne elektrane koje su još uvijek u funkciji i neke elektrane na ugljen rade duže nego što je prvobitno planirano. Ovo je posebno gorko za Zelene jer oni žele što prije napustiti nuklearnu energiju i korištenje ugljena. Ali "nema tabua", rekao je ministar gospodarstva i ekologije Robert Habeck iz Zelenih.

Nuklearno oružje za EU?

A tu je i pitanje nuklearnog odvraćanja, nakon što je ruski predsjednik Putin izrazio veliku zabrinutost najavom da će staviti svoje oružje za nuklearno odvraćanje u posebnu pripravnost.

EU, neovisno o SAD-u, mora razmišljati o "nuklearnoj opciji", kako je to na Deutschlandfunku rekao politolog Herfried Münkler. Francuska je već ponudila dijalog o tome. Prema Münkleru, ne može se biti siguran hoće li predsjednik à la Donald Trump uskoro ponovno sjediti u Bijeloj kući. Zato je potrebno da EU ima vlastito nuklearno oružje i ne ovisi ni o kome u tom smislu.

Možda je baš to najbolja ilustracija zaokreta za 180 stupnjeva koji se dogodio u Njemačkoj zbog Putinove invazije Ukrajine. Zemlja koja se dosad kolektivno grozila nuklearnog oružja i nuklearne energije, sada počinje razmišljati o tome da Europskoj uniji treba atomska bomba.

(Index.hr, DEPO PORTAL/md)