Osjećaj gušenja, brzo zamaranje, iznenadni bol u grudima, nedostatak vazduha, snažno lupanje srca, nagla promjena boje kože ruku ili nogu (tamno plava ili crna), su neki od znakova, simptoma, koji ukazuju na to da su ugroženi vitalni organi i da je možda došlo do tromboze, odnosno začepljenja krvnih sudova, objašnjava za Nova.rs pukovnik docent dr Ivo Udovičić, komandant vojne kovid bolnice Karaburma.

Svaki poremećaj rada srca za nekoga ko je preležao koronavirus, znači komplikaciju.

„Tromboza se javlja u kovidu, ali i u postkovidu. Do začepljenja krvnih sudova može doći i šest mjeseci, pa čak i godinu dana nakon što osoba preleži kovid. Iako virusa više nema u organizmu, ostale su oštećene ćelije koje se nisu obnovile i koje mogu da ubiju“, naglašava doc. dr Udovičić.

Nažalost, ne postoji način da se ovakve posledice predvide ili preveniraju, jedino što možemo da učinimo je da pratimo naše tijelo i organizam.

"Ako samo posumnjamo da se nešto dešava, moramo odmah da se javimo ljekaru i naglasimo da smo preležali kovid. Najopasnija komplikacija koronavirusa je začepljenje krvnih sudova, koje uzrokuje tromb. U posljednjih nekoliko mjeseci pojava tromboze povećana je za četiri do pet puta kod pacijenata koji se liječe od kovida ili imaju postkovid sindrom. Ako se odmah ne reaguje, ova pojava u organizmu brzo uzrokuje smrt", upozorava doktor Udovičić.

Kod ljudi koji kod kuće preleže kovid i imaju blage ili nikakve simptome, može da se javi promjena na krvnim sudovima, a da oni toga uopšte nisu svjesni.

"Te promjene mogu dovesti do tromboze i do smrti. Nažalost, to je nešto što ne možemo da predvidimo. Nikakvim medicinskim skriningom ne može se uvidjeti da nastupa tromboza, i zato je postkovid tihi ubica. Čovjek se može osjećati sasvim dobro, ali nikad ne zna kad će neki od krvnih sudova da se zapuši", naglašava sagovornik portala Nova.rs.

Iznenadna smrt u postkovidu uglavnom je povezana sa trombozom.

"Imali smo pacijente kod kojih iznenada poplavi ruka ili noga, što je znak da je došlo do tromboze. Najopasnije je kad dođe do tromboze krvnih sudova pluća ili mozga", kaže doc. dr Udovičić.

Najveći problem je što mnogi oboljeli odlaze iz bolnica zaliječeni, a ne izliječeni.

"Kada otpustimo pacijenta iz bolnice, jasno naglasimo ko po izlasku mora da uzima antikoagulantnu terapiju, protiv zgrušavanja krvi, a u koju spadaju fraksiparini i tome slični lijekovi. Uglavnom se propisuju gojaznim ljudima, potom onima koji su prethodno imali problema sa proširenim venama ili genetski naslijeđene bolesti vena, i onima koji su imali emboliju pluća ili na otpustu visok d-dimer", kaže doc. dr Udovičić.

Podsjetimo, direktorka kovid bolnice u Batajnici, Tatjana Adžić Vukičević, nedavno je tražila da se uradi sudska obdukcija na pacijentu za kojeg se sumnjalo da je umro usljed tromboze.

"Veoma nas je uznemirio slučaj muškarca koji je bio 1976. godište, a preminuo je neposredno nakon prijema. Prvi put sam, od kada radi kovid bolnica u Batajnici, za ovih 15 meseci, naložila da se uradi sudska obdukcija. On je imao simptome kao i kod svih drugih bolesnika – povišena temperatura i bolovi u mišićima, a registrovan je u kovid ambulanti u Zemunu kao lakši slučaj. Međutim stanje mu se naglo pogoršalo. Kada su mu ruke pocrnile, prebačen je u jedinicu intenzivnog liječenja. Skener je pokazao difuzne trombove, ishemijske promjene – od glave, pluća, stomaka, gornjih i donjih ekstremiteta", rekla je Adžić Vukičević.

(Nova.rs, DEPO PORTAL/md)