Agencija za zaštitu javnog zdravlja i kontrolu zaraznih bolesti Velike Britanije (UKHSA) objavila je da osoba u okrugu Bedfordshire preminula nakon što je utvrđeno da je bolovala od Lassa-groznice, piše Slobodna Dalmacija. Nekoliko osoba je donijelo tu bolest u Europu i to iz Afrike. Sve osobe su izloirane kako se opasni virus ne bi širio.

No, kakva je to bolest poznata kao i lasanska groznica?

Lassa-groznica (groznica Lassa) dobila je ime po nigerijskom selu Lassa gdje je i otkrivena. Pripada obitelji arenavirusa, tj. rodu virusa iz porodice Arenaviridae s više članova koji izazivaju bolesti u ljudi. To su virusi koji imaju RNA. Filogenetski postoje dvije glavne grane: arenavirusi Starog kontinenta, poput virusa limfocitnoga koriomeningitisa i virusa groznice Lassa, te virusi novootkrivenih kontinenata zapadne polutke, poput virusa argentinske (Junin), bolivijske (Machupo) i venecuelanske hemoragijske groznice (Guanarito) i nedavno otkriven virus Sabiá iz Brazila.

Arenavirusi uzrokuju stalnu infekciju pojedinih vrsta glodavaca. Ljudi se zaraze ili inhalacijom aerosola ili izravnim dodirom s izlučinama glodavaca. Bolest se u ljudi očituje vrućicom, bolovima u mišićima, crvenilom konjunktiva i bolovima u trbuhu. Može biti blaga, no katkad je vrlo teška, sa šokom, i završava smrću, navodi Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Američki CDC pak piše:

Znakovi i simptomi Lassa groznice obično se javljaju 1-3 tjedna nakon što pacijent dođe u kontakt s virusom. Za većinu infekcija virusom Lassa groznice (otprilike 80%) simptomi su blagi i nedijagnosticirani. Blagi simptomi uključuju 'laganu' temperaturu, opću slabost i glavobolju.

U 20% zaraženih osoba, međutim, bolest može napredovati do ozbiljnijih simptoma uključujući krvarenje (desni, oči, nos...), respiratorne smetnje, povraćanje, oticanje lica, bol u prsima, leđima i trbuhu i šok. Opisani su i neurološki problemi, uključujući gubitak sluha, tremor i encefalitis. Smrt može nastupiti unutar dva tjedna nakon pojave simptoma zbog zatajenja više organa.

Najčešća komplikacija Lassa groznice je gluhoća. Različiti stupnjevi gluhoće javljaju se u približno jednoj trećini infekcija, a u mnogim slučajevima gubitak sluha je trajni. Koliko je poznato, težina bolesti ne utječe na ovu komplikaciju: gluhoća se može razviti u blagim i teškim slučajevima.

Otprilike 15%-20% pacijenata hospitaliziranih zbog Lassa groznice umire od bolesti. Međutim, samo 1% svih infekcija Lassa virusom rezultira smrću. Osobito su visoke stope smrtnosti žena u trećem tromjesečju trudnoće. Spontani pobačaj ozbiljna je komplikacija infekcije.

Budući da su simptomi Lassa groznice tako raznoliki i nespecifični, klinička dijagnoza je često teška. Lassa groznica je također povezana s povremenim epidemijama, tijekom kojih stopa smrtnosti može doseći 50% u hospitaliziranih pacijenata.

Medicinski priručnik navodi da može zahvatiti više organskih sustava, no pošteđuje CNS (Centralni živčani sustav). Dijagnoza se postavlja serološkim pretragama i PCR–om. Liječi se IV ribavirinom.

Do izbijanja Lassa groznice dolazilo je u Nigeriji, Liberiji i Sierra Leoneu. Bolest je bila unesena u SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo. Rezervoar je Mastomys natalensis, štakor koji često živi u kućama u Africi. Većina slučajeva u ljudi je vjerojatno nastala zagađenjem hrane mokraćom glodavaca, no do prenošenja s čovjeka na čovjeka može doći putem mokraće, stolice, sline, povraćenog sadržaja ili krvi.

Simptomi i znakovi

Inkubacija traje 5 do 16 dana. Simptomi započinju postupno napredujućom vrućicom, slabošću, malaksalošću i probavnim simptomima (npr. mučninom, povraćanjem, proljevom, disfagijom, bolovima u želucu); mogu se pojaviti simptomi i znakovi hepatitisa.

U sljedeća 3 do 4 dana simptomi napreduju do prostracije s grloboljom, kašljem, bolovima u prsištu i povraćanjem. Grlobolja se pogoršava tijekom 1. tjedna. Šezdest do 80% bolesnika ima sistolički krvni tlak <90 mmHg, uz pulsne tlakove <20 mmHg, a moguća je i relativna bradikardija. U 10 do 30% bolesnika se pojavljuje oteknuće lica i vrata te edem spojnice. Bolesnici ponekad imaju tinitus, epistaksu, krvarenje iz zubnog mesa i mjesta vađenja krvi, makulopapularni osip, kašalj i omaglice.

U 20% bolesnika dolazi do osjetno– živčanog gubitka sluha koji je često trajan. U bolesnika koji će se oporaviti dolazi do slabljenja simptoma; smrtno bolesni pacijenti često upadaju u šok, delirij, imaju hropce i pleuralni izljev, te ponekad generalizirane konvulzije. Katkad dolazi do perikarditisa. Težina bolesti se procjenjuje prema stupnju vrućice i razini transaminaza. Kasne su posljedice alopecija, iridociklitis i prolazna sljepoća.

Dijagnoza

Na Lassa groznicu se posumnja u bolesnika s mogućom izloženošću koji imaju virusne prodrome nakon kojih uslijedi neobjašnjiva bolest bilo kojeg organskog sustava osim CNS–a.

Zbog opasnosti od infekcije, osobito u bolesnika s hemoragičnom groznicom, s kulturama se mora rukovati samo pod mjerama biološke sigurnosti 4. razine. RTG slika prsišta, učinjena ako se sumnja na zahvaćanje pluća, može pokazati bazalni pneumonitis i pleuralne izljeve.

Prognoza, liječenje i prevencija

Do oporavka ili smrti obično dolazi 7 do 31 dan (prosječno 12 do 15 dana) nakon početka simptoma. Do smrti dolazi u 16 do 45%. Smrtnost je u trudnoći jako izražena. U trudnica ili žena koje su rodile prije mjesec dana smrtnost iznosi 50 do 92%. U većine trudnica dolazi do pobačaja.

Ribavirin može smanjiti smrtnost i do 10 puta ako se s primjenom započne unutar prvih 6 dana. Ribavirin je poznati antivirusni lijek koji je inače indiciran za liječenje kroničnog hepatitisa C, a stvoren je 1972. godine. Važna je pravilna dijagnoza, te je pacijentu potrebno pšto prije dati navedeni lijek, piše CDC.

Vrlo teškim bolesnicima se kao dodatno liječenje može dati plazma protiv Lassa groznice. Nužno je potporno liječenje, uključujući ispravku količine tekućine i poremećaja elektrolita. Čini se da u zaraženih trudnica, osobito u 3. tromjesečju, evakuacija maternice smanjuje majčinski mortalitet.

Preporučuju se opće mjere predostrožnosti, dišna izolacija (uključujući zaštitne naočale, učinkovite maske, prostorije s negativnim tlakom i zračne respiratore s filtriranim pozitivnim tlakom), kao i nadzor nad kontaktima, piše Slobodna Dalmacija.

(DEPO PORTAL/md)