Evropa je zakazala u BiH, islam je sastavni dio ovdašnjeg društva a osnova zajedništva nije kršćansko-židovska tradicija, već vrijednosti prosvjetiteljstva i Francuske revolucije - tvrdi predsjednik Zelenih, Cem Özdemir.

To je tradicija koju odlikuju tolerantnost naspram drugih, spremnost na multikulturalnost i čak prihvaćanje sekularizma. Taj islam, kakvog Evropa želi i traži već je odavno tu i dio je evropske tradicije: „Način na koji se islam nekada prakticirao u BiH, i uopće u ranijoj Jugoslaviji, to je upravo onaj islam o kojem mnogi ovdje u Evropi stalno govore.“

Bh. muslimani nisu gledali u pravcu Saudijske Arabije

Pritom se, međutim, ne smije zaboraviti što se u posljednjih 20 godina dešavalo na tom području, dodaje čovjek koji bi eventualno mogao čak postati naredni njemački ministar vanjskih poslova. S obzirom na rat i na brojna iskušenja i razočarenja bosanskohercegovačkih muslimana, ne treba iznenaditi djelomična radikalizacija bh. islama, kaže Özdemir. On podsjeća da "ti muslimani nisu gledali ni u pravcu Saudijske Arabije, ni u pravcu Teherana. Oni su svoj pogled upravljali prema Berlinu, Parizu, Londonu, Bruxellesu. Oni su smatrali da se tu nalaze njihova braća i sestre. Oni su se pozivali na tradiciju prosvjetiteljstva, na vrijednosti proizašle iz Francuske revolucije. Za njih su pravoslavni i katolički kršćani, jednako kao i Židovi, potomci nekadašnjih Maura, bili njihova braća i sestre.“

U BiH se branio suživot

Kada su bosanskohercegovački gradovi bili pod opsadom srpskih i hrvatskih nacionalista, dodaje Özdemir, muslimani su bili ti koji su štitili crkve od napada onih kršćana koji su gađali vlastite crkve jer nisu željeli da muslimani i kršćani zajedno žive. Suživot – to je bio koncept koji je bosanskohercegovačka tradicija islama, ne samo propovijedala, već i živjela.

Zapadna Evropa je, međutim, razočarala jer nije stala u obranu tog otvorenog i tolerantnog islama: „Ja moram podsjetiti na to da je Zapad zakazao i samo promatrao što se događa“, upozorava Özdemir i retorički se pita: „A što bi se desilo da su muslimanski Bosanci pucali na svoje kršćanske susjede i da su oni uspostavili logore za silovanje kršćanskih žena? Koliko sati bi prošlo do intervencije?“

Tradicija prosvjetiteljstva i Francuske revolucije, na koju se Zapad poziva, i koja pričinjava pravi kulturni temelj Evrope, je u Bosni i Hercegovini pogažena, smatra Özdemir. To se najbolje vidi na primjeru ljudskih prava. Ljudska prava su, naime, nedjeljiva vrijednost koja ne ovisi niti o kulturološkoj pozadini, niti o religiji.
 
Ali na primjeru BiH je Evropa pokazala da ima dvostruka mjerila, a to se proteže i na suvremenost, kaže Özdemir: „Ljudska prava muslimana u BiH očito su za mnoge bila manje važna od ljudskih prava kršćana. Ali i danas. Uzmite samo Čečeniju, zločine koji se tamo dešavaju na većinski muslimanskom stanovništvu. I pogledajte koliko pažnje to izaziva u javnosti. Ja mislim da mi trebamo štititi sva ljudska prava. Ne postoje ljudska prava prvog, drugog ili trećeg reda“, upozorava predsjednik njemačke stranke Zelenih, Cem Özdemir.

Njemačka kao multikulturalna zemlja

On sâm važi za uzornog Nijemca s migrantskim porijeklom i za primjer uspješne integracije: rođen je u Njemačkoj kao sin turskih gastarbajtera, tek sa 18 godina se definitivno opredijelio za njemačko državljanstvo a danas je predsjednik stranke koju prema anketama danas podržava 24 posto Nijemaca. Svoje muslimansko porijeklo on nikada nije krio i u potpunosti se slaže s izjavom njemačkog predsjednika Christiana Wulffa da je i islam dio Njemačke:

„Ja tu rečenicu razumijem onako kako je izgovorena – naime da su muslimani u međuvremenu također postali dio njemačkog društva. Ali muslimani nisu nešto jedinstveno, kao što to nisu ni kršćani. Imamo narodni islam, imamo u islamu različita konfesionalna usmjerenja, imamo religiozne i nereligiozne muslimane, imamo i ateističke muslimane. Sve to je dio Savezne Republike Njemačke.“DW/DEPO/a.k.