www.upoznajtesvijetokonas.com

Bosanskohercegovački građani imaju puno pravo, nakon svega što im se izdešavalo posljednjih trideset godina, uz referendum o prijedlogu izmjena Ustava i zakona BiH i FBiH, i na elemente paranoje. Izreka koja se pripisuje britanskom političaru Čerčilu (Winston Churchill): „Moguće je da imam paranoju, ali da me prate to je sigurno“, vrijedi danas za sve građane otete i okupirane Bosne i Hercegovine. Zbog toga je logično pitanje zašto se pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH, tačnije FBiH, vode u Neumu, a ne, gluho bilo, u institucijama države Bosne i Hercegovine?

Mediji nas izvještavaju da je posebni američki izaslanik za zapadni Balkan izjavio:

- Moramo imati vibrantno i politički aktivno hrvatsko stanovništvo u BiH. Bez toga Dejton neće uspjeti, pa je naš cilj osigurati da se oni osjećaju sigurno, ugodno i ekonomski održivo u BiH – rekao je Gabrijel Eskobar (G. Escobar).

Ovom izjavom gospodin Gabrijel zanemaruje notorno poznatu činjenicu da se u današnjoj Bosni i Hercegovini 99% stanovništva svih narodnosti ne osjeća vibrantno, politički aktivno, ugodno i ekonomski održivo. To potvrđuje činjenica da BiH ima najveću zabilježenu stopu migracije u svijetu od 49,5% u periodu 1991/2021. Kako to da zanemareni politički etnički subjekti u BiH mogu decenijama blokirati rad Parlamenata BiH i FBiH, a državu i građane držati u statusu talaca?

Bosanskohercegovački građani imaju puno pravo, nakon svega što im se izdešavalo posljednjih trideset godina, uz referendum o prijedlogu izmjena Ustava i zakona BiH i FBiH, i na elemente paranoje

Kakve se poruke mogu poslati međunarodnim protagonistima (NATO paktu i EU) sa bosanskohercegovačke obale mora? Odgovor brzi slijedi: Bosna i Hercegovina ne izlazi na toplo Jadransko more (poruka NATO paktu) i nije funkcionalna država i to neće biti u nedogled (poruka EU).

Općepoznato je da je R Hrvatska ratnim (1994.) Pomorskim zakonikom povukla ravne crte na moru od Slovenije do Crne Gore, čime je Bosna i Hercegovina sa 24,7 km morske obale uskraćena za slobodan izlaz na otvoreno more. Sporazum o granici u Neumu su nakon toga (1999.) potpisali predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, ali on nije nikada ratificiran. Pet godina kasnije, Hrvatska je Pomorskim zakonikom iz 2004. godine potvrdila odredbe navedenog ratnog zakonika, što je kasnije bilo pravno uporište za gradnju mosta za poluotok Pelješac u cilju spajanja hrvatske teritorije.

Mrljavu i zakašnjelu reakciju na gradnju mosta od strane Predsjedništva Bosne i Hercegovine odmah je doveo u pitanje član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, proglašavajući odluku destruktivnom po vitalni interes entiteta, odnosno da je izgradnja mosta za Pelješac vitalni narodni interes Republike Srpske. Zašto? Nije li to zato da se pošalje poruka da Bosna i Hercegovina ne izlazi na obalu toplog Jadranskog mora, a time umanji značaj države za NATO integracije.

Potrebno je pomenuti da poslijeratni režim u Bosni i Hercegovini nije nikada problamatizirao ni pravo izlaza BiH na more u Sutorini u korist susjedne Crne Gore.

Osporavanje prava Bosni i Hercegovini za izlazak na toplo Jadransko more, prvi put od prahistorije do danas, je agresivni akt koji ima dublju pozadinu od pukog otimanja cca 25 km bosanskohercegovačke morske obale

Istovremeno Bosna i Hercegovina ne pokazuju interes za rješavanje problema sopstvenih granica, ogromne državne imovine van BiH i vodnih resursa, koji naravno nisu riješeni ni sa susjednom R Srbijom, a da ne govorimo o obavezama suđenja za ratne zločine i korupciju.

Mnogo je pitanja koja upućuju na postojanje skrivenih namjera. Ipak pitanja zašto je Brisel (Bruxelles) finansirao izgradnju morskog zida, odnosno mosta sa mnoštvom stubova umjesto četiri puta jeftinijeg tunela sa četiri trake ispod mora i zašto je netransparentno posao dodijelio kineskoj firmi, koja je uzgred rečeno na crnoj listi Svjetske banke? Činjenice vezane za izgradnju navedenog mosta (morskog zida) su predmet interesovanja Pomorskog društva Bosne i Hercegovine (https://bhmore.ba) koje je o tome izvjestilo sve relevantne adrese u EU i UN. Vjerujem da će i novouspostavljeni Ured EU tužitelja u Zagrebu, između ostalog procjeniti način i veličinu utroška EU fondova prilikom izgradnje mosta.

Historija nas uči da ne postoje politički prazni prostori. Javna vlast je uvijek od vremena prahistorije na našim prostorima bila dokaz državnosti. Hrvatska povjesničarka Nada Klaić je u knjizi Srednjovjekovna Bosna, utvrdila činjenicu da je uvijek svako selo znalo kojoj državi pripada, a pašnjaci i šume su uvijek bili pomno podijeljeni. Osporavanje prava Bosni i Hercegovini za izlazak na toplo Jadransko more, prvi put od prahistorije do danas, je agresivni akt koji ima dublju pozadinu od pukog otimanja cca 25 km bosanskohercegovačke morske obale. Dublja pozadina očigledno nije toliko duboka ako je vidljiva golim okom, a to je stvaranje prepreka Bosni i Hercegovini za  pristup NATO i EU integracijama.

Slijedeće pitanje je zašto politička stranka HDZ BiH uz moćnu političku pomoć iz Hrvatske i stranih medijatora ustrajava na principu legitimnog predstavljanja koje ne prepoznaje Ustav BiH (Anex 4.) i koji nema primjera u čitavom svijetu? Nije li to očiti pokušaj zadržavanja blokade Federacije Bosne i Hercegovine od strane bosanskohercegovačke političke stranke HDZ, koja uz blokadu BiH institucija od strane političke stranke SNSD državu čini nefunkcionalnom.

Dosadašnje verbalno razumijevanje za „problem legitimnog predstavljanja“, a potom i prihvatanjem da se o tom nepostojećem problemu zvanično razgovara uz međunarodne medijatore je, na žalost, jasan čin izdaje građanske ideje Bosne i Hercegovine

Potpuno je jasno da bi i u slučaju da se donese jednoglasna izmjena Izbornog zakona o „legitimnom“ predstavljanju, ona bila osporena od strane Suda za ljudska prava i drugih nadležnih sudova. Dakle, političkim strankama okupljenim oko inicijative bosanskohercegovačkog HDZ-a i stranih medijatora je cilj zadržavanje status quoa u Bosni i Hercegovini kao nefunkcionalne države, što je na tragu krivičnog djela, odnosno udruženog zločinačkog poduhvata protiv interesa Bosne i Hercegovine.

Još teže nedjelo svih učesnika skupa u Neumu od prihvatanja da se na dnevni red pregovora o izmjenama Izbornog zakona stavi rasprava o „legitimnom“ predstavljanju, su prijedlozi „šminkanja“ postojećeg Ustava i Zakona uvođenjem četvrtog člana u Predsjedništvo BiH.   

Uz njihovo (stranke prisutne u Neumu, a registrirane u Sarajevu) dosadašnje verbalno razumijevanje za „problem legitimnog predstavljanja“, a potom i prihvatanjem da se o tom nepostojećem problemu zvanično razgovara uz međunarodne medijatore je, na žalost, jasan čin izdaje građanske ideje Bosne i Hercegovine.

Može li se napokon „popraviti  tzv. probosanska kompozicija“? Sumnjam, ali za neke od prisutnih (domaćih i stranih) možda i može, ali da im se javno svima pročita član II (Ljudska prava i fundamentalne slobode) iz Ustava Bosne i Hercegovine (Anex 4.), čiji stav 2. Međunarodni standardi – glasi: „Prava i slobode određene u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u njenim protokolima će se direktno primjenjivati u Bosni i Hercegovini. Oni će imati prioritet nad svakim drugim zakonom“ – kraj izvoda.

(DEPO PORTAL/ad)

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook