Izvor: Jutarnji.hr

Zagrizi, okusi uspomene. A što kad su te uspomene bile posve drukčije? I to ne prividno, nego zaista. Drukčiji sastojci i omjeri, više vitamina i hranjivih komponenti? O da, bilo je to djetinjstvo bogatih okusa orašastih plodova, visokih udjela kakaa i C vitamina, o kakvima danas mnogi mogu samo sanjati. Znate ono kad prijatelju kažete da je Cedevita nekad imala puniji okus, a on vam odgovori da vam se to samo čini? Odmah ga prekinite jer ste posve u pravu - Cedevita koju pijete danas nije isti proizvod kakav ste konzumirali u djetinjstvu, a razlika u količini pojedinih vitamina prilično je velika. Nije to jedini takav proizvod.

Sastav i omjere sastojaka promijenio je i dobar dio asortimana hrvatskog najpoznatijeg konditorskog poduzeća Kraša, drukčiji su i neki proizvodi Francka, kao i stranih proizvođača. U ovo smo se uvjerili kad smo pronašli fotografije starih ambalaža nekih od najpoznatijih namirnica i proizvoda iz djetinjstva pa ih onda usporedili s tim istim proizvodima danas. Treba odmah reći da smo u istraživanju bili ograničeni.

Provjeru smo mogli napraviti samo na primjercima proizvoda čija je stara ambalaža bila dostupne na internetu, no i na tom skromnom uzorku pokazalo se da smo na dobrom tragu. Za praktično svaki stariji proizvod čiju fotografiju sastojaka smo uspjeli pronaći pokazalo se da je do danas promijenio omjer sastojaka, uglavnom nauštrb onih boljih i skupljih.

Nove navike potrošača

Kad je u pitanju Kraš, ograničili smo se na čokoladicu Životinjsko carstvo, Mliječnu čokoladu, čokolade Kolumbo i Runolist, a provjeravali smo i koliko su se izmijenili sastojci poznate čokolade Toblerone.

Fotografije starijih Podravkinih proizvoda na kojima bi se vidjeli sastojci nismo uspjeli pronaći, ali smo zato našli jedan jako star primjerak Franckova instant kakaa te nekad iznimno popularni Eurokrem švicarske tvrtke Swisslion Takovo, čija je proizvodnja u Srbiji. U igru je ušla i bivša Plivina, a danas Atlanticova Cedevita s okusom naranče. Već na primjeru Kraševih proizvoda bilo je očito da je proizvođač tijekom godina u dobrom djelu čokolada smanjivao udio kakaa i orašastih plodova.

Životinjsko carstvo iz 70-ih godina imalo je udio od 34 posto kakao dijelova, a danas je on smanjen na 30 posto, što znači da slastica sada ima 12 posto kakaa manje nego nekad. Čokolada Runolist, baš jedna od onih koju je Kraš 2019. godine opet odlučio početi proizvoditi pod sloganom “zagrizi, okusi uspomene” ima drukčije sastojke nego nekad - na starom omotu koji smo pronašli piše da u njoj ima šest posto lješnjaka, a danas je to smanjeno pet posto. Mliječna čokolada nekad je imala 34 posto lješnjaka, a sad samo 31 posto, a stari Kolumbo iz 80-ih godina imao je čak 14,5 posto. Danas ima samo 6,9 posto lješnjaka, dakle više nego upola manje nego u djetinjstvu.

Kraš smo zamolili da nam objasni kojom su se logikom vodili kad su smanjivali najfinije sastojke svojih najpoznatijih proizvoda - je li to bilo zbog njihove nedostupnosti, visoke cijene, novih prehrambenih kriterija ili nečeg četvrtog?

- Kvaliteta proizvoda uvijek je na vrhu naše liste prioriteta, no sastav pojedinih proizvoda ponekad se može mijenjati sukladno modernizaciji tehnoloških procesa, promjenama u legislativi i deklariranju proizvoda, ali i na temelju želja naših potrošača i promjena njihovih preferencija okusa. U skladu s tim kod pojedinih proizvoda može doći do smanjenja udjela određene sirovine, a kod drugih se proizvoda udio određene sirovine povećava - poručili su, dodavši da su unatrag dva desetljeća u svojim proizvodima biljnu mast zamijenili kakao maslacem, što tumače kao pokazatelj da kupcima žele pružiti “visokokvalitetne proizvode još boljeg okusa”.

Originalna Bajadera

Promijenio se u posljednjih nekoliko desetljeća i sastav Franckova instant kakao napitka - u jednom primjerku koji navodno datira iz 60-ih godina, udio kakao praha bio je 35 posto, a današnji Franckov proizvod instant kakaa ima 25 posto udjela kakao dijelova.

I Eurocrem iz Takova u djetinjstvu nam se opravdano činio finijim. Tada je imao 9 posto kakao dijelova te 10 posto lješnjaka, a na današnjem je proizvodu vidljivo da se udio kakaa drastično smanjio na samo četiri, a lješnjaka na mizernih tri posto. Cedevita je pak izgubila toliku količinu vitamina da se pitamo pijemo li uopće isti proizvod? Naime, dok je na 100 grama proizvoda nekad dolazilo 400 miligrama C vitamina, taj udio danas je samo 213 miligrama, E vitamin pao je sa 33 na 32 miligrama, B šest vitamin sa sedam je pao na 3,7 miligrama, B jedan danas ima tri, a nekad je imao pet miligrama. Iz Atlantica su nam objasnili da su udjeli vitamina smanjeni zbog toga što su se promijenile preporuke o dnevnom unosu tog vitamina.

- Redovna proizvodnja Cedevite počela je 1970. godine, a nastala je na bazi znanstvenih istraživanja i dokaza o potrebi dnevnog unosa vitamina radi očuvanja zdravog statusa organizma. Uzorak Cedevite iz razdoblja o kojemu pišete bio je pak prilagođen tadašnjim preporukama iz 1990. godine koje su, među ostalim, preporučivale 60 miligrama vitamina C, 10 miligrama vitamina E, dva miligrama vitamina B6 i tako dalje - objasnila je za Jutarnji list direktorica strateških inicijativa istraživanja i razvoja Atlantica Nevenka Vrač.

Posljednjih deset do 15 godina, nastavila je, voće i povrće kao glavni izvor vitamina potrošačima je postalo dostupno tijekom cijele godine pa je Svjetska zdravstvena organizacija 2011. godine donijela nove preporuke. Zanimljivo, njime je preporučeni dnevni unos vitamina C sa 60 povećan na 80 miligrama, no dogodilo se usklađivanje veličine čaše te propisane količine napitka u njoj. Naime, nekadašnja Cedevita pripremala se doziranjem 15 miligrama na 200 mililitara vode, a jedan napitak sadržavao je 50 posto dnevno preporučene količine osam vitamina te 100 posto preporučene količine vitamina C.

- S obzirom na novo propisanu veličinu čaše od 250 ml, korigirana je i priprema Cedevite na količinu 19 g za 250 ml vode. Time je količina vitamina C usklađena s ostalih osam vitamina na razinu 50 posto dnevno preporučenog unosa zbog jednostavnije i transparentnije komunikacije prema potrošačima da ‘jedan napitak ili jedna čaša Cedevite sadrži 50% dnevno preporučenog unosa svih devet vitamina - pojasnili su iz Atlantica. Dakle, na jednu čašu ide više praha, ali se unosi manje vitamina pa bi ostalo valjda trebalo nadoknaditi uzimajući voće i povrće.

S obzirom na tako velike promjene sastojaka većine domaćih i stranih proizvoda, zanimalo nas je je li svoj sastav promijenio jedan od Hrvatima najdražih proizvoda, Bajadera? Nažalost, nismo uspjeli pronaći originalno staro pakiranje na kojem bi se vidio sastav, ali iz Kraša poručuju da je ona zadržala originalni recept te da se udjeli badema i lješnjaka nisu mijenjali, ali su se deklaracije prilagođavale legislativi. To ćemo svakako provjeriti prvom prilikom kad naletimo na neku staru ambalažu...

(DEPO PORTAL/md)