POZORIŠNA ADAPTACIJA ROMANA O VELIKOM VLADARU

Sprema se predstava u BKC-u: Kralj Tvrtko se vraća Bosancima (i Hercegovcima)

Kultura20.01.22, 16:01h

Sprema se predstava u BKC-u: Kralj Tvrtko se vraća Bosancima (i Hercegovcima)
Roman “Ljetopis o kralju Tvrtku” objavljen je prije nekoliko godina i naišao je na veliki odziv publike u BiH i regiji, kao i vrlo pozitivnu recepciju kod književne javnosti

 

 

 

JU Bosanski kulturni centar KS planira u vlastitoj produkciji realizirati veliki projekat pozorišne predstave “Ljetopis o kralju Tvrtku”.  Predstavu će po istoimenom historijskom romanu Jasmina Imamovića režirati  bh reditelj Dino Mustafić, dok dramatizaciju romana radi dramski pisac Željko Hubač.

 

O razlozima zašto JU BKC KS producira ovaj projekat direktor Jasmin Duraković kaže:

 

-   Naša javna ustanova je jedna od strateških institucija kulture u Sarajevu i želimo sa projektima poput ovoga da budemo aktivni dio tekuće umjetničke produkcije u gradu i BiH. Također, namjera je da naši projekti budu posvećeni afirmaciji kulturnog i historijskog naslijeđa ove zemlje. Pozorišna predstava po romanu o velikom vladaru Kralju Tvrtku je idealna prilika za to.

 

Roman “Ljetopis o kralju Tvrtku” objavljen je prije nekoliko godina i naišao je na veliki odziv publike u BiH i regiji, kao i vrlo pozitivnu recepciju kod književne javnosti.

 

ljetopis-o-kralju-tvrtku-imamovic-knjiga

 

O romanu pisac Faruk Šehić je napisao:

 

Riječ je o romanu koji je ispisan u prvom licu iz ugla ljetopisca i velikog dijaka koji se u knjizi zove Hotjan. Njegova ispovijest je priča o prvom i najvećem bosanskom kralju, o srednjovjekovnoj Bosni s kraja 14. stoljeća… Roman je obilato potkrijepljen historijskim činjenicama, obiljem citata i originalnih listova, povelja i drugih dokumenata koji svjedoče o napretku i snazi tada najveće banovine, a zatim kraljevstva.

 

Slično je o romanu pisao književnik Mile Stojić:

 

-   Roman Jasmina Imamovića Ljetopis o kralju Tvrtku, tematski zahvaća srednjovjekovnu bosansku povijest, jedan nedovoljno istraženi i u novije vrijeme često mitologizirani diskurs. Ali, Imamović ne piše historijski roman, on stvara roman o povijesti na temelju dostupnih znanstvenih fakata. On, dakle, ne slijedi i ne iznosi, poput historičara, puku rekonstrukciju događaja, već kao pisac ulazi u dramu bosanskog srednjovjekovlja, u vrijeme kad je vladao bosanski kralj Tvrtko Kotromanić. Dramu koja se ponavlja sve do naših dana, a to ponavljanje mogli bismo nazvati paradigmom bosanskog udesa, gdje jedna mala evropska država uvijek iznova biva plijen interesa velikih evropskih sila.

 

Prema mišljenju beogradskog pisca Filipa Davida, autor, nalazeći snažno uporište u istorijskoj građi uspješno približava jedno vrijeme važno za Bosnu i njenu istoriju, sa očevidnim asocijacijama na vrijeme sadašnje.

 

“U ovom romanu-hronici pisac objektivno sagledava period stvaranja i uzdizanja Bosne, uspešno prožimajući fikciju i istorijska dokumenta. Roman stiže u pravo vrijeme da bolje upoznamo prošlost kako bismo bolje razumjeli sadašnjost, današnju Bosnu, njene korijene i savremene dileme”, napisao je Filip David.

 

Premijera predstave “Ljetopis o kralju Tvrku” planirana je da se odigra ovoga ljeta u nekom od ambijentalnih prostora iz vremena srednjovjekovne Bosne.

 

(DEPO PORTAL/mr)

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 26

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još