Nedavno održani izbori u Bosni i Hercegovini neće donijeti napredak, naprotiv, u narednom periodu doći će do još snažnije podjele zemlje, tvrdi Zdravko Krsmanović koji se već šest godina nalazi na čelu opštine Foča. Bosna i Hercegovina je uz Albaniju najkorumpiranija zemlja u Evropi, a vladajuće političke strukture su čak i sukobima spremne da sakriju svoj kriminal i pljačku vlastitog naroda glumeći nacionalne vođe, smatra Krsmanović. Mišljenja je da Međunarodna zajednica u ovom trenutku ne smije dići ruke od Bosne i Hercegovine.

- Lokalni nivo vlasti je najzdraviji nivo vlasti u Bosni i Hercegovini i svi ljudi, i u Federaciji i u Republici Srpskoj, smatraju da je decentralizacija Bosne i Hercegovine najbolje rješenje. To znači vraćanje nadležnosti opštinama i davanje im ovlašćenja u skladu sa evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, a država sa svojim institucijama da bude punopravni član Evropske unije i NATO saveza kao bezbednosnog kišobrana - priča Krsmanović.

Reforma ustava ne podrazumijeva nove granice

Država Bosna i Hercegovina postoji vijekovima, a ne od Dejtona, i zato njene unutrašnje i spoljne granice ne mogu biti tema ustavnih reformi, poručuje Denisa Sarajlić-Maglić iz američke nevladine organizacije "Spoljno-politička inicijativa" (Foreign Policy Initiative). Saglasna je da rješenja za ustavnu reformu moraju doći iz same Bosne i Hercegovine, ali da okviri za traženje tog rješenja moraju doći spolja.

- Ukoliko se prepustimo domaćim političarima da definišu koji je to okvir za reformu ustava, oni će se ponovo vratiti na teritorijalnu temu. To mora biti jasno i najiskreniji stav svih ozbiljnih aktera unutar Međunarodne zajednice, i to nisu samo Sjedinjene Američke Države, već i Evropska unija, Rusija i Turska i sve pojedinačne članice Evropske unije. Zastupati jedan stav u ime Brisela, a govoriti nešto drugo u Berlinu ili Londonu – ne pomaže situaciji - rekla je.

Međunarodna zajednica mora da se angažuje

Međunarodna zajednica je prije pet godina smanjila svoj angažman u Bosni i Hercegovini, smatrajući da je pitanje državnosti zemlje riješeno. Vjerovali su da će reforme policije i ustava biti brzo sprovedene i da će se Bosna i Hercegovina samostalno razvijati u pravcu Evropske unije i Ujedinjenih nacija. U međuvremenu, ni Sjedinjene Države, a ni Evropska unija nisu razvile jasnu strategiju niti imaju konkretno rješenje za Bosnu i Hercegovinu, komentariše Kurt Basener iz međunarodne nevladine organizacije "Vijeće za politiku i demokratizaciju" (Democratization Policy Council).

- Njemačka je do prije dvije godina spadala u one zemlje koje su smatrale da je u Bosni i Hercegovini povučen pogrešan potez, ali nisu znale šta da preduzmu. Čini mi se da Njemačka sada želi da se povuče iz cijele priče i to smatram veoma opasnim. Amerikanci moraju da učine prvi korak, Berlin treba da ih slijedi, pa tek onda Brisel. Brisel treba da dođe na kraju, a ne na početku pregovora - smatra Basener.

 "Završimo misiju i zatvorimo poglavlje!"

Evropska unija, a time i Njemačka, ima mnogo unutrašnjih problema. Vladajuća politička koalicija u Njemačkoj je svjesna da bi priča o proširenju Unije na zapadni Balkan u vrijeme velike ekonomske krize izazvala neželjeni efekat, kaže njemačka parlamentarka iz Stranke Zelenih Mariluize Bek.

- Sve debate o Bosni i Hercegovini koje su posljednjih godina vođene u Parlamentu, odnosile su se na produžetak mandata njemačkih vojnika pri vojnoj misiji Altea. Poruka naših političara bi trebalo da glasi: "Završimo ovu misiju i zatvorimo to poglavlje". Bez pravog ustava u Bosni i Hercegovini će biti nastavljena agonija. Obrazovni kadar će iskoristiti sve mogućnosti da napusti zemlju, Dodik je osigurao svoje gnijezdo iz kojeg će izvlačiti ekonomsku korist, a ostatak stanovništva će se boriti za puko preživljavanje i ubuduće birati nacionaliste koji im mogu ispuniti samo jedno jedino obećanje tipa "Štitićemo vas jedne od drugih" - zaključuje Bekova.

(Selma FILIPOVIĆ/Dojče vele, BLIN MAGAZIN)