Na otvaranju konferencije, predstavnicima zemalja iz cijelog svijeta, predstavnicima UN agencija i civilnom sektoru, u ime vlade i građana Laosa obratio se predjednik Narodne Demokratske Republike Laos Šomali Sajasone.

- Danas smo se okupili ovdje sa snažnom političkom voljom da svijet oslobodimo od kasetne municije, da okončamo ljudske patnje i nesreće prouzrokovane kasetnim bombama, da poboljšamo život onih koji su stradali, ali i da zaštitimo sve ljude u svijetu od zloglasnog uticaja kasetne municije. Ovo oružje ubija i ranjava civile tokom rata, ali i mnogo godina poslije rata. Osim toga, kasetna municija ograničava socijalni i ekonomski razvoj i utiče na svakodnevni život mnogih ljudi - rekao je predsjednik Sajasone.

Narodna Demokratska Republika Laos je jedna od najzagađenijih zemalja kasetnom municijom koja je ostala nakon Vijetnamskog rata 1964. – 1973. kada su Sjedinjene Američke Države ispustile približno 270 miliona kasetne municije. Iako je prošlo više od 30 godina, smatra se da je 25% posto teritorije još uvijek zagađeno kasetnom municijom koja je ostala skrivena u poljima riže, plovnim kanalima i putevima svakodnevno ugrožavajući civile. Od 1964. do 2008. godine stradalo je više od 50 000 civila u Laosu.

Tomi Silamfan (22 godine) je žrtva kasetne municije. Na uvodnom dijelu konferencije sa učesnicima je podijelio svoju priču:

- Išao sam skupljati izdanke bambusa za svoju porodicu, kako bismo što manje novca trošili na hranu, tada sam imao samo osam godina. Lopatom sam udario u bombicu koja je eksplodirala i odsjekla mi lijevu ruku i nanijela mi najveću bol ikad. Cijelo vrijeme sam bio svjestan, ležao sam u lokvi krvi dok me nisu našli seljeci i odveli me kući. U bolnici sam se probudio bez lijeve ruke. Zbog moje priče države trebaju ubrzati proces zabrane kasetne municije i time osigurati da se ovakvi slučajevi više nikad ne ponavljaju!

Prema Izvještaju o kasetnoj municiji iz 2010. godine, između 58 000 i 85 000 civila širom svijeta su žrtve kasetne municije. Djeca su najčešće žrtve kasetne municije.

Hendikep Internešnal će iskorisititi ovu konferenciju da podsjeti sve države na njihovu moralnu obavezu o potpisivanju Konvencije, te da prihvate obaveze prema žrtvama kasetne muncije, čišćenju i uništavanju postojećih skladišta kasetne municije.

Bosna i Hercegovina je ratificirala Konvenciju o zabrani kasetne municije u septembru 2010 godine i time postala 40 država koja je zabranila upotrebu, proizvodnju, skladištenje i transfer kasetne municije.

U svom govoru, Anesa Kundurović, šef delegacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvo vanjskih poslova, je istaknula kako je ovo historijski događaj gdje se Bosna i Hercegovina pridružila ekskluzivnom krugu država koje su ratificirale Konvenciju.

- BiH je od početka pridavala veliku važnost i podršku ovom procesu koji nas je doveo do stupanja na snagu jedine konvencije iz oblasti razoružanja koja uzima u obzir i humanitarna pitanja, te predstavlja značajno poboljšanje normi međunarodnog humanitarnog prava u tom kontekstu. Učešće Bosne i Hercegovine na ovoj Konferenciji je veoma značajno, s obzirom da je na dnevnom redu usvajanje dva bitna dokumenta - Vientian plan akcije i Vientian deklaracija, koje naša država u potpunosti podržava - istaknula je Kundurović.

Ova konferencija predstavlja priliku za države članice da razmotre implementaciju Konvencije o kasetnoj municiji kao i različite aspekte pružanja pomoći ugroženim državama i onima kojim je pomoć najviše potrebna – ljudima koji žive u ugroženim područjima.

U narednim danima Konferencije BiH će dati izjave o različitim segmentima Konvencije – pomoć žrtvama, uništavanje postojećih zaliha kasetne municije, te čišćenju zagađenih površina.

Sve susjedne zemlje Bosne i Hercegovine su potpisale i ratificirale Konvenciju za zabranu kaseten municije, osim Srbije koja ne učestvuje na ovoj Konferenciji.

(BLIN/dg)