Švicarski dnevnik Neue Zürcher Zeitung već drugi put analizira odnos lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i Viktora Orbana, mađarskog premijera. Ovog puta u tekstu pod naslovom "Kriza u BiH: Orban traži istomišljenike za 'iliberalni savez' na Balkanu” Volker Pabst u uvodu svog teksta piše kako Milorad Dodik nema toliko zagovornika u Evropskoj uniji, ali da se može osloniti na jednog saveznika te upoznaje čitaoce s činjenicom da je Orban obećao Republici Srpskoj pomoć od 100 miliona eura.

- Ovo je veliki novac za područje u kojem još živi nešto više od milion ljudi. Sredstva će biti stavljena na raspolaganje malim i srednjim preduzećima. Nije to bio prvi put da je Orban javno podržao Dodika. Dvojica lidera su se sastala nekoliko puta ove godine. Početkom novembra, kada je kriza oko otcjepljenja već bila u punom jeku, mađarski premijer otputovao je sa visokom delegacijom u Republiku Srpsku. Dodik je u septembru gostovao na samitu u Budimpešti. Mađarski premijer već duže vrijeme vodi aktivnu balkansku politiku i primjetno je proširio utjecaj svoje zemlje u regionu uz podršku istomišljenika, piše Pabst.

NZZ podsjeća i na slučaj bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog koji je dobio azil u Mađarskoj nakon što je pobjegao od pravosudnih organa u svojoj zemlji. Istovremeno se navodi i da su mađarske kompanije kupile vlasničke udjele u medijima koji su bliski slovenačkom premijeru Janezu Janši i Nikoli Gruevskom. Posebno se ističe veza i utjecaj koji Orban ima u odnosima sa Srbijom, odnosno sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a sve to bazirano na mađarskoj populaciji koja živi u Vojvodini.

- Međutim, upitno je da li se Orban zaista prvenstveno bavi stabilizacijom regiona. Uostalom, Dodik je trenutno jedan od najvećih destabilizujućih faktora. Ideološki sukob sa Briselom će vjerovatno biti u prvom planu. Orban pokušava da stvori ‘iliberalnu alijansu’ na Balkanu, kaže za NZZ Toby Vogel, stručnjak za Balkan.

Švicarski dnevnik se bavi i jednom od najvažnijih tema vezanih uz proširenje Unije na Balkan, a to je uloga komesara za proširenje Olivera Varhelyija u cijelom procesu.

- Politika proširenja je pri kraju, alternativna strategija za povezivanje regiona se ne nazire. Činjenica da to zemljama kao što su Rusija, Kina ili Turska daje dodatni manevarski prostor je problem već dugi niz godina. Orban također zna kako iskoristiti ovu stratešku prazninu za svoju regionalnu politiku. Najodlučniji pozivi za prijem država Zapadnog Balkana trenutno stižu iz Budimpešte. Nije slučajno što je Orbanovom bliskom savezniku Oliveru Varhelyiju u Komisiji povjeren dosije o proširenju. Varhelyi jača i Dodikova leđa. Komesar za proširenje, kako se saznaje iz transkripta razgovora koji je procurio u javnost, odgovornost za nedavnu krizu pripisuje bivšem visokom predstavniku Valentinu Inzku. U prilično sumnjivom potezu, Inzko je posljednjeg dana svog mandata donio zakon koji kriminalizira poricanje genocida u Bosni i Hercegovini. Dodik, koji je više puta negirao da je u Srebrenici bio genocid, to je shvatio kao povod za svoje nedavne korake protiv zajedničke države, zaključuje Pabst.

(N1, DEPO PORTAL/md)