Jedan sasvim mali, ali za bosanskohercegovačko kulturno naslijeđe značajan dio rukopisne ostavštine osmanskog perioda čuva se i u okviru Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo.

Iz rukopisne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo za izložbu su izdvojeni značajniji rukopisi Kur’ana, džuz’ova kao i i uzorci arapske kaligrafije (mesqovi).

Uzimajući u obzir vrijeme nastanka, kvalitet papira, vrstu pisma i način prepisa, upotrijebljene ornamente i kaligrafsku vještinu, kvalitet uveza i koričenja, za neke od izloženih rukopisa Kur’ana sa sigurnošću možemo ustvrditi da predstavljaju remek djela arapske i islamske kaligrafije i ornamentike.

Najstariji izloženi rukopis Kur’ana, iako nema podataka o prepisivaču, mjestu ni godini prepisa, sudeći po papiru, pismu, mastilu i povezu potječe iz XIV ili XV stoljeća ( R-141). Najstariji datirani rukopis Kur’ana potječe iz 1513. godine ( R-144).

Najbrojniji su primjerci iz XVIII i XIX stoljeća, a najmlađi rukopis koji je prepisao Abdulah sin Mustafin Pljevljak je iz 1872. godine (R-592).

Autori izložbe su Atif Mušinović i Sejdalija Gušić iz Historijskog arhiva Sarajevo i Haso Popara iz Gazi Husrev-begove biblioteke.

Za izložbu je urađen i prikladan katalog na bosanskom i engleskom jeziku.

Istovremeno će javnosti ponovo, nakon maja 2008. godine, biti predstavljena izložba Pečati s bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika koja je rađena u saradnji s Državnim arhivom u Dubrovniku i čiji su autori dr. Vesna Miović, Sejdalija Gušić i Atif Mušinović.

Izložbu će, pored autora, predstaviti i akademik prof.dr. Esad Duraković.

(FENA, DEPO PORTAL/eb)