Vještak saobraćajne struke Ševal Kovačević koji je danas obuhvaćen policijskom akcijom po naredbi Tužilaštva BiH svjedočio je u slučaju “Dženan Memić” u aprilu 2017. godine. Kovačević je jedan od prijavljenih u krivičnoj prijavi koju je Muriz Memić, otac ubijenog mladića, predao Tužilaštvu BiH u oktobru 2018. godine. Porodica Memić tvrdi da je nalaz Ševala Kovačevića lažan.

Novinska agencija Patria podsjeća na Kovačevićev nalaz ali i presudu Kantonalnog suda u Sarajevu koja taj nalaz ocjenjuje kao nestručan, paušalan, netačan.

Kovačević je prilikom iznošenja svog nalaza kazao da je prema naredbi koju je dobio od Tužilaštva KS trebao utvrditi način kretanja spornog vozila u noći 8. februara 2016. godine, kao i kretanje pješaka Dženana Memića i Alise Mutap, način smirivanja pješaka...

On je prisustvovao rekonstrukciji događaja u noći 13. na 14. juni 2016. godine, a koristio je zapisnik s lica mjesta, zapisnik o provedenoj rekonstrukciji, verzije skica, fotodokumentaciju, vještačenje odjeće Memića i Mutap. On je kazao da je nakon tri sata ispitivanja optuženom pokazano vozilo.

Kovačević je kazao da je tu noć u Velikoj aleji bila vidljivost smanjena, ali preglednost dobra.

- Širina staze bila je 3,90 metara. Prema tragovima pješaci su se kretali kolovozom s razmakom od 20 cm, a da su zauzimali ukupnu širinu 2,4 metra.

Vještak je kazao da je nalet vozila na pješake bio istovremen pri brzini od 45 km na sat te da su oba pješaka odbačena u dva različita smjera Dženan Memić u lijevu stranu nekih osam metara, a Alisa Mutap u desnu.

Vještak tvrdi da je Memić osjetio „opasnost te se pokušao izmaći zakoračivanjem u lijevu stranu, a moguće je da je prije toga odgurnuo Mutap“.

“Zadnji dio tijela pješaka bio je izložen lijevom faru dok je lijevim potiljačnim dijelom udario u vjetrobransko staklo i štok. Lijevim ramenom došlo je do kontakta s vozilom. Nakon naleta tijelo pješaka je zarotirano ulijevo i odgurnuto u lijevu stranu”, kazao je Kovačević.

On je naveo da je vozač s udaljenosti od 35 metara mogao vidjeti pješake koji se kreću te je mogao zaustaviti na vrijeme vozilo.  

Prikazana je i simulacija saobraćajne nesreće prema kojoj kombi udara oba pješaka od čega je Memić odbačen puno dalje od Mutap. Kovačević je u nekoliko navrata kazao da je svoj nalaz radio na osnovu materijalnih dokaza, rekonstrukcije, struke, etike i „onoga što mi je na duši da se ovaj težak slučaj razriješi“.

Kovačević je kazao da Memić udaren lijevom stranom vozila, prednjim čeonim dijelom branika, te je oštećen far, prednji lijevi ram. Kovačević je čak i simulirao „kretanje Dženana Memića“ te je naveo da je Memić udaren ispod pojasa te je morao zadobiti povrede ispod pojasa s leđa.

Advokat optuženih Rusmir Karkin kazao je da u cijelosti stavlja prigovor na nalaz vještaka. On je čitajući dijelove iz nalaza vještaka kazao da se vrlo često koriste riječi „oko“ i „negdje“ što spada pod pretpostavku.

Na pitanje ostaje li pri tome da je saobraćajnu nesreću izazvao T4 WV, Kovačević je odgovorio potvrdno. Advokat je želio znati i kako je došao do brzine od 45 km/h, te je Kovačević kazao "na osnovu pronađenih tragova na licu mjesta i načina disperzije tih tragova."

U prvostepenoj oslobađajućoj presudi koju je izrekao Kantonalni sud u Sarajevu u potpunosti je odbačen nalaz vještaka saobraćajne struke Ševala Kovačevića.

Sudsko vijeće smatra da je Kovačevićev nalaz kontradiktoran, te je neprihvatljiv za sud.

Kovačević je u simulaciji koju je prezentirao Sudu koristio parametre koji ne odgovaraju događajima od 8. februara 2016. godine niti se oslanjaju na svjedočenje Alise Mutap koja je bila u noći 8. februara 2016. godine u društvu sa Memićem. On je tvrdio da je nakon naleta vozila na pješake Memić „odbačen osam metara, a da je prije toga Memić odgurnuo Mutap koja se našla van gabarita vozila“.

Kako Sud primjećuje, Kovačević je u zaključku svog nalaza naveo „da pješaci idu jedno uz drugo u momentu udara vozila koji udar je bio sa leđa pješaka prednje čeonim bočnim dijelom na zaobljenom dijelu karoserije vozila, a na simulaciji saobraćajne nesreće koju je napravio pomoću programa kao i slika iste simulacije iz vještakovog nalaza prema kojoj vozilo prolazi između dva pješaka odnosno pješaci se nalaze jedno sa jednog bočnog dijela vozila drugo sa drugog“.

- Objašnjenje vještaka za ovu nelogičnost je da je Memić sportaš koji je vidio opasnost te da je najvjerovatnije ovu osobu gurnuo ili se sama snašla te se neposredno prije udara udaljavaju jedno od drugog. Za sud je ovakav nalaz neprihvatljiv pogotovo kada se uzme u obzir odgovor vještaka na pitanje zašto pješaci ne idu jedno uz drugo kako je to u simulaciji prikazano gdje je on odgovorio da po programu to nije izvodljivo. Sud zaključuje da vještak ovaj nalaz nije sačinio u skladu sa strukom, da su fotografije simulacije i sama simulacija kontradiktorne sa samim zaključkom kao i sa izjavom svjedoka Alise Mutap.

Sud u presudi navodi da je Mutap pred ovim sudom izjavila da su ona i preminuli Memić kretali se na način jedno pored drugog, da su im se ramena dodirivala. Sud smatra da su Kovačevićevi navodi „paušalni, špekulacija čak i neprimjereni i neozbiljni za jedno vještačenje“.

Sudsko vijeće dalje navodi da je vještak na pitanja odbrane ili sudskog vijeća da pojasni određene nejasnoće „ulazio u rasprave bez konkretnog odgovora sa primjetnom nervozom“.

Sud je ocijenio da je nalaz vještaka Kovačevića „nestručan, nelogičan, kontradiktoran samom zaključku datog nalaza te ostalim izvedenim materijalnim dokazima i saslušanim svjedocima.“

(Nap.ba, DEPO PORTAL/md)