Komitet Vijeća Evrope za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), u izvještaju objavljenom danas, poziva vlasti Bosne i Hercegovine da poduzmu rigoroznije mjere kako bi se riješio problem policijskog zlostavljanja.

Izvještaj, zasnovan na nalazima CPT-a tokom posjete zemlji u junu 2019. i objavljen zajedno s odgovorom vlasti, opisuje brojne navode o fizičkom i psihičkom zlostavljanju, čija bi težina, po mišljenju CPT-a, mogla predstavljati mučenje (npr. falaka, silovanje palicom, lažno pogubljenje pištoljem) od strane službenika za provođenje zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Osumnjičeni kriminalci optužili su policajce da su ih udarali nogama i rukama, da su ih šamarali i udarali policijskim palicama, bejzbol palicama, drvenim pločicama i električnim kablovima, s namjerom da ih prisile na priznanje kriminalnog djela. U izvještaju se napominje da je u Republici Srpskoj primljeno manje navoda o policijskom zlostavljanju nego u 2012. i 2015. godini.

Izvještaj poziva na rigorozne mjere za promovisanje promjene kulture ophođenja u kantonalnoj policiji Sarajeva i Hercegovačko-neretvanskoj policiji, te policiji FBiH. Ovo, između ostalog, zahtijeva usvajanje mjera kao što su savremene metode istrage zločina i sistem audio i video snimanja policijskih razgovora, kao i garancija da su zdravstveni pregledi osumnjičenih za krivična djela u policijskom pritvoru temeljiti i pouzdani.

Štaviše, u izvještaju je utvrđeno da istrage o navodnom zlostavljanju policije nisu efikasne, jer se ne provode momentalno niti temeljito, a istražno tijelo se ne može smatrati nepristrasnim i nezavisnim.

Što se tiče efikasnosti zaštitnih mjera protiv policijskog zlostavljanja, CPT je još jednom otkrio da policijski službenici otvoreno zanemaruju pravo na obezbjeđivanje pristupa advokatu i da obezbjeđivanje pristupa ljekaru nije efikasno van hitne pomoći.

U zatvorima u Sarajevu i Mostaru, CPT je ponovo otkrio anahron i restriktivan režim koji je nametnut pritvorenicima (tj. osobama koje su bile zatvorene više od 23 sata dnevno u svojim ćelijama, a ženama su omogućili samo pristup vanjskim objektima i tuševima). Nadalje, zdravstvena zaštita i njeni propisi bili su loši, a službeno osoblje za zadržavanje nastavilo je pribjegavati neformalnoj upotrebi sredstava sputavanja i discipline za kažnjavanje zatvorenika.

Nasuprot tome, u KPZ Banja Luka CPT je našao poboljšanu atmosferu između osoblja i zatvorenika u odnosu na prethodne posjete.

Izvještaj pozdravlja otvaranje Specijalne bolnice za forenzičku psihijatriju u Sokocu i traži pojašnjenje u pogledu smještaja forenzičkih psihijatrijskih pacijenata iz različitih dijelova zemlje u ovu ustanovu. Što se tiče susjedne građanske psihijatrijske bolnice u Sokocu (Specijalna bolnica za psihijatriju), CPT preporučuje da se poduzmu koraci za stabilizaciju njene finansijske situacije.

Također, CPT donosi niz preporuka za obje ustanove kako bi se unaprijedili skučeni i bezlični odjeli za pacijente, povećali kadrovski resursi i ponudile psiho-socijalne rehabilitacijske aktivnosti te ojačalo praktično djelovanje zakonskih mjera zaštite koje prate pristanak na liječenje zatraženo od pacijenata u obje psihijatrijske ustanove.

Što se tiče Doma za socijalnu skrb Stolac, izvještaj daje nekoliko preporuka za poboljšanje uslova njege i života, ali još jednom apelira na vlasti da uspostave jasan i sveobuhvatan pravni okvir koji reguliše prisilno smještanje i boravak korisnika u domovima socijalne zaštite.

U svom odgovoru, vlasti Bosne i Hercegovine pružaju detaljne informacije, posebno u vezi s koracima koje je nekoliko policijskih agencija poduzelo za postavljanje soba za razgovore opremljenih audio i video zapisom, kao i za obuku inspektora za zločine o istražnim razgovorima. Što se tiče zatvora, pružaju se informacije o mjerama koje su preduzete, između ostalog, radi poboljšanja materijalnih uslova i režima i jačanja osoblja. Slično, preduzeti su koraci za renoviranje prostorija i povećanje broja zaposlenih u Domu za socijalni rad Stolac.

(FENA/ad)