Centralna izborna komisija (CIK) BiH je potvrdila rezultate općih izbora u BiH za sve nivoe vlasti osim za Hercegovačko-neretvanski kanton, gdje će u općini Čapljina, na pet biračkih mjesta, biti ponovljeni izbori za Skupštinu HNK-a, rečeno je danas na pres-konferenciji CIK-a u Sarajevu.

Odgovarajući na novinarsko pitanje da li se moglo sačekati s potvrđivanjem rezultata izbora dok se ne ponove izbori za Skupštinu HNK-a, predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić je kazala da, cijeneći praksu ove institucije i zakonsku odredbu koja kaže da CIK donosi odluku o potvrđivanju rezultata za svaki izborni nivo, nisu vidjeli nikakvog razloga da rezultate ne potvrde za nivo za koji je to nesporno.

„Tako se radilo i 2004. kada smo također poništavali izbore i to za cijele izborne jedinice“, kazala je Hadžiabdić, dodajući da se vrlo često manipuliše o rokovima za potvrđivanje rezultata.

Istaknula je da praksa u ovoj zemlji pokazuje da su rezultati izbora 2002. potvrđeni 40. dan nakon izbora, 2004. 36. dan nakon izbora, 2006. 27. dan, a 2008. i 2010. 30. dan.

Upitana zašto se na pet mjesta u Čapljni ponavljaju izbori samo za Skupštinu HNK-a, a ne za sve nivoe vlasti, Hadžiabdić je kazala da je zakon vrlo precizan, „možemo ponoviti izbore samo ako su nepravilnosti koje su se desile na biračkim mjestima, istovremeno uticale na dodjelu mandata“.

Predsjednica CIK-a je tokom pres-konferencije kazala da su imali indicija o mogućim zloupotrebama izbornog prava još i prije izbora.
Po njenim riječima, ovo je došlo do izražaja u Goraždu, Bosanskom Brodu, Drvaru, u Gradačcu i Pelagićevu.

„Sve ove slučajeve smo proslijedili Tužilaštvu, jer je naprimjer u Goraždu 186 birača registrovano da glasa putem pošte prema evidencijama koje smo dobili iz inostranstva, a onda smo ustanovili da 88 osoba stanuje u Goraždu i da se nikada nisu prijavili da glasaju putem pošte nego je to učinio neko za njih. Zbog svega ovoga smo radili provjere u glavnom centru za brojanje i nastojali da omogućimo biračima koji su u BiH da glasaju putem nepotvrđenih listića kad se radilo o ovakvom tipu glasača, a da zaustavimo njihove glasačke pakete koji bi stigli iz inostranstva“, pojasnila je Hadžiabdić.

Po njenim riječima, ova institucija donijela je devet zaključaka o upućivanju određenih predmeta Tužilaštvu, a radi se o Goraždu, Bosanskom Brodu, Gradačcu, Pelagićevu i Drvaru zbog navedenih situacija.

„Imamo sumnje da se radi o povredi slobode opredjeljenja birača, sumnjamo da ima elemenata tog krivičnog djela za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, a i novčana kazna“, kazala je Hadžiabdić.

Nadležnom tužilaštvu smo, dodala je, dostavili prijavu vezanu za sumnje da je počinjena izborna prevara od  službenika u glavnom centru za brojanje, jer je izgleda pokušao falsificirati jedan od obrazaca o rezultatima izbora.

„Tu su i slučajevi iz Čapljine, a isto tako i izjava jednog posmatrača jednog političkog subjekta da ima saznanja da je u Laktašima postojala štamparija u kojoj su doštampavani glasački listići. I ovaj predmet je proslijeđen Tužilaštvu i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu“, kazala je predsjednica CIK-a.

Govoreći o žalbama i progovorima koji su uslijedili vezano za povrede na biračkom mjestu i u postupku utvrđivanja rezultata, dakle zahtjevima za ponovno brojanje, kazala je da su dobili 231 prigovor, žalbu, zahtjev.

Uloženo je 30 žalbi, 24 je Sud odbacio, a šest je uvažio tako da postotak potvrđenih odluka od CIK-a u ovom periodu iznosi 97 posto, kazala je Hadžiabdić.

Po njenim riječima, ovi izbori su budžet institucija BiH koštali osam i po miliona KM.

Hadžiabdić je navela i niz inovacija koje su uvedene u izborni proces, među kojima je i to da su po prvi put sve sigurnosne agencije uključene u osiguranje papira za štampanje glasačkih listića i nadgledale su proces štampanja, jer je želja bila da se spriječe bilo kakve malverzacije u vezi s ovim procesom.

Ona je istaknula i to da su prvi put ostvarili blisku saradnju s Tužilaštvom BiH u smislu stalne razmjene informacija.

„Redovno ćemo se sastajati svakih mjesec do dva da pratimo šta se događa s ovim sličajevima koje smo proslijedili Tužilaštvu BiH“, kazala je.

Na ovim izborima smo, kazala je Hadžiabdić, prvi put vršili uvid u nevažeće listiće i to za sav glasački materijal koji je prebrojan u glavnom centru za brojanje.

„Ovdje ne mislim samo na ono što smo naredili po službenoj dužnosti vezano za glasanje u zemlji, vršili smo uvid u sve što je stiglo putem pošte, putem mobilnih timova, nepotvrđenih glasačkih listića, u odsustvu, i sve ono što se ponovo brojalo. Na ovim izborima smo vršili ponovno brojanje na najvećem broju biračkih mjesta nego ikada do sada“, kazala je Hadžiabdić.

Predsjednica Centralne izborne komisije BiH Irena Hadžiabdić je danas na pres-konferenciji u Sarajevu kazala da su od ukupno 488 izabranih zvaničnika 83 ili 17,01 posto žene, a 405, odnosno 82,99 posto muškarci.

„Ako pogledamo spolnu strukturu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH gdje imamo 42 mandata, osam pripadaju ženama, 34 muškarcima“, kazala je.

U Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, od ukupno 98 mandata 17 pripada ženama, a 81 muškarcima, a u Narodnoj skupštini RS-a od ukupno 83 mandata, 18 pripada ženama, a 65 muškarcima.

Kada je riječ o starosnoj strukturi izabranih zvaničnika, od ukupno 488 izabranih zvaničnika, 25 odnosno 5,12 posto je mlađih od 30 godina, a 463, odnosno 94,88 posto starijih od 30 godina.

„Prema trenutnim podacima koji će biti potpuni nakon što obavimo i ponovne izbore u Čapljini, izlaznost na ovim izborima je sada 57,06 posto“ kazala je Hadžiabdić, dodajući da je glasalo 49,63 posto žena, a 50,37 posto muškaraca.

(FENA/em)