Walter Mayr, novinar uglednog njemačkog magazina Der Spiegel, analizirao je stanje u državama bivše Jugoslavije 30 godina nakon njenog raspada. Nacionalizam divlja, a ovo područje naziva "rastrganom regijom".

Slovenija je do 1991. godine bila idealna država. Iako je u njoj živjelo samo osam posto stanovništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, proizvodila je četvrtinu izvoza. Uglavnom etnički homogena republika sa dva miliona ljudi, izgubila je mali broj žrtava u desetodnevnom ratu protiv Jugoslovenske narodne armije 1991. godine, piše Der Spiegel.

Slovenija se 2004. pridružila Evropskoj uniji, a u eurozonu je primljena 2007. Slovenski premijer Janez Janša je 1. jula 2021. preuzeo rotirajuće predsjedavanje Vijećem EU-a u ime svoje države. Boris A. Novak, potpredsjednik PEN Internationala, je izjavio da je "sramota što takav fanatik i rasist smije predsjedavati Vijećem EU-a". Naveo je kako ova mala država "naginje" prema autokratama kao što su Viktor Orban i Aleksandar Vučić.

Ipak, statisike pokazuju da je Slovenija dobro upravljala pandemijom koronavirusa. Nezaposlenost je niska. Bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika veći je nego u Češkoj ili Portugalu. Slovenija bi mogla biti postjugoslavenska priča o uspjehu da nema Janšine politike protiv EU i njegovog pritiska na civilno društvo, slobodu medija i opoziciju, navodi Der Spiegel.

Mayr zatim analizira stanje u Hrvatskoj. Ova država je postala članica EU 2013. godine. Sve je veći broj revizionista, a čak i mlade osobe postaju sve više nacionalistički nastrojene. Raste uvjerenje da su hrvatski fašizam i jugoslavenski komunizam bili jednaki. Mayr se slaže sa mišljenjem historičara Ive Goldsteina da je sve to "apsolutna glupost".

Prošle godine je BDP zemlje pao za 9 posto. Masovna emigracija i odliv mozgova dodatno pogoršavaju krizu. EU potcjenjuje opasnost koju predstavljaju rastuće antidemokratske snage u Hrvatskoj.

Oni koji iz Hrvatske žele ući u Bosnu i Hercegovinu prvo stignu u Republiku Srpsku, u kojoj uglavnom žive Srbi, piše list. Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, BiH je kao cjelina uglavnom pretjerano birokratizirana i umjereno funkcionalna država. Srbi, Hrvati i Bošnjaci su se tek u maloj mjeri približili pojmu suživota, navodi se.

Mevludin Orić preživio je genocid u Srebrenici u julu 1995. godine. Izgubio je oca, brata, trojicu šogora i sestrića. Trenutno živi u selu nadomak Sarajeva. Iz svog dvorišta Orić, koji je musliman, gleda na pravoslavno groblje.

"Želim da moje četvoro djece ima dobre odnose sa Srbima. Ali rekao sam im da ne zaborave da nas oni nikada neće prestati mrziti", govori Orić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić voli da se suprotstavlja optužbama o svojoj prošlosti kontratužbama i novijim statistikama.

"Mi Srbi smo naučili lekciju iz desetina hiljada smrtnih slučajeva u nekoliko ratova i iz ekonomije potpuno uništene NATO bombama. Sada imamo 72.000 zaposlenih u njemačkim kompanijama i dva i po puta više direktnih stranih ulaganja u odnosu na Hrvatsku", kaže on.

Nevladina organizacija Freedom House koja analizira ljudska prava poručuje da se Srbija pod Vučićevom vladavinom pretvorila u hibridni režim u kojem se državne institucije sve više otuđuju od naroda.

(Oslobodjenje.ba, DEPO PORTAL/md)