Stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici (INZ) savjetuju promjenu načina života u vrijeme ljetnjih vrućina, što se posebno odnosi na starije osobe, hronične bolesnike, dojenčad i malu djecu.

- Bez obzira na to koliko dobro podnosite ljetne vrućine, ovo godišnje doba zahtijeva promjene načina života, od prehrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti. Ovo se posebno odnosi na starije osobe, hronične bolesnike, dojenčad te malu djecu. Visoke temperature, pojačano znojenje, opekotine, ubodi insekata i trovanje hranom, samo su neke od opasnosti s kojima se suočavate tokom ljeta - navode stručnjaci INZ-a.

Nekontrolisano izlaganje sunčevim zrakama, kao i nekorištenje sredstava sa zaštitnim faktorom, može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekotine, ubrzano starenje te u krajnjem slučaju, karcinom kože, melanom. Bez obzira na tip kože, najvažnije je pridržavati se osnovnih preventivnih mjera. Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva s najvećim zaštitinim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 20 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva sata nakon svakog kupanja, ističe dr. spec. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja INZ-a za promociju zdravlja.

Sunčati se treba postepeno, prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama  u periodu najmanje od 10 do 16 sati. Neophodno je oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima te nošenje sunčanih naočala sa UV zaštitnim slojem.

- Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša). Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju. Ako sumnjate da je voda u kojoj se kupate čista, zbog mogućih infekcija izjegavajte predug boravak u toj vodi te pripazite da ne gutate tu vodu ili ronite otvorenih očiju, a obavezno nakon kupanja u takvoj vodi istuširajte se toplom vodom i sapunom - ističe dr. Kuduzović.

Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata, koji se mogu manifestovati crvenilom i svrbežom kože te velikim bolnim otokom. U većini slučajeva stanje se smiri i prođe nakon stavljanja hladnih obloga i umirujućih krema na mjesto otoka. Ukoliko neo raditu vrtu, planira izlet u prirodu ili provesti večer uz obalu, obavezno je ponijeti sprej za zaštitu od insekata, poručuju iz INZ-a.

- Tokom cijele godine, a naročito ljeti, treba paziti na čuvanje i pohranjivanje namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature, nepravilno čuvanje namirnica skraćuje vijek trajanja te bitno utiče na kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica. U toplim danima trebalo bi maksimalno pojednostaviti pripremu jela - upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i po mogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke. Posebnu pažnju obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su: meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi - navode iz INZ-a.

Stručnjaci upozoravaju da osim pravilnog čuvanja hrane, termičke obrade i temeljitog pranja voća i povrća, trovanje hranom se sprečeva čestim pranjem ruku te pravilnom higijenom suđa i pribora za rad sa hranom (naročito daske za rezanje mesa).

- Pridržavajući se navedenih savjeta, iskoristite sve prednosti ljeta, boravka na moru i suncu bez posljedica - poručuju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.

(Fena/mr)