Neo iz 'Matrixa', ali u stvarnosti

Tajanstveni milijarder kojem ni tajne službe ne mogu ništa: Ko je 'ruski Mark Zuckerberg'?

Biznis Klub19.06.21, 20:28h

Tajanstveni milijarder kojem ni tajne službe ne mogu ništa: Ko je 'ruski Mark Zuckerberg'?
Možda je najzanimljivija funkcija “tajnog četa” ona koja komunikaciju čini nemogućom za razotkrivanje. Telegram se reklamira kao platforma koja je izvan dometa država i vlasti – mjesto na kom svako može pisati i iznositi sve šta želi

 

Ove nedjelje aplikacija za razmjenu poruka Telegram optužena je za odbijanje poštovanja oštrog njemačkog zakona.

 

Riječ je o Zakonu o sprovođenju sigurnosti na mreži (Zakon NEtzDG) kojim se od kompanija društvenih mreža poput Facebooka, YouTubea i Twittera zahtijeva da izbrišu sav ilegalni ili štetni sadržaj i aktivno zaposle osobu koja će takav sadržaj proslijediti vlastima.

 

Telegram je ruski “darknet u vašem džepu”, napisao je Der Spiegel u svojoj širokoj analizi o Pavelu Durovu, tvorcu aplikacije sa kriptovanim porukama.

 

Durov je 36-godišnji tajanstveni milijarder za kog se smatra da je u krugu najbogatijih osoba svijeta. U javnosti nastupa u potpunoj crnoj odjeći, a stilom podsjeća na fiktivni lik Nea kojeg je u filmu “Matrix” glumio Keanu Reeves, koji mu je i lični uzor, prenosi B92.

 

Na udaru vlasti

 

Durov je medijima poznat kao “ruski Mark Zuckerberg'” jer je bio jedan od tvoraca ruske verzije Facebooka VKontakte (VK), koja je u Rusiji ubrzo postala društvena platforma broj jedan. Vizija o Telegramu javila mu se kad su mu bezbjednosne snage upale u dom u Sankt Peterburgu u decembru 2011. Te godine je Rusija doživjela najveće proteste protiv vlade nakon reizbora Vladimira Putina, a Kremlj je odgovorio zatvaranjem veb stranica opozicionih aktivista.

 

Durov je odbio da zatvori naloge čak i kad mu je na vrata došla specijalna jedinica ruskih policijskih snaga. Tada je shvatio da mu je potreban siguran komunikacioni kanal da razgovara sa bratom, Nikolajem Durovom – “mastermajndom” kodiranja koji ima dva doktorata iz matematike.

 

U periodu koji je uslijedio, Durov je FSB-u, nasljedniku KGB-a, odbio da preda podatke o ukrajinskim opozicionarima tokom aneksije Krima. Odbio je i da zatvori nalog opozicionara Alekseja Navaljnog.
 

U aprilu 2014. poručio je da je odlučio da napusti Rusiju nakon što je otpušten iz kompanije jer su oligarsi iz Kremlja preuzeli kontrolu nad VK-om. Prodajom VK-ovih akcija ruskom oligarhu za 300 miliona dolara “namaknuo” se dio početnog kapitala za “protivudar” – pokretanje Telegrama.

 

Danas je Telegram aplikacija instalirana na 570 miliona pametnih telefona, u januaru 2021. bila je najinstaliranija platforma, a njen glavni konkurent je WhatsApp u vlasništvu Facebooka. Ipak, za razliku od četa iz Silicijumske doline, Durovljeva aplikacija nudi više od razmjene poruka – omogućava korisnicima da kreiraju zajednice ili platforme za upoznavanje.

 

Ruski cenzori

 

Možda je najzanimljivija funkcija “tajnog četa” ona koja komunikaciju čini nemogućom za razotkrivanje. Telegram se reklamira kao platforma koja je izvan dometa država i vlasti – mjesto na kom svako može pisati i iznositi sve što želi.

 

To privlači islamiste, teoretičare zavjere, desničarske ekstremiste, trgovce drogom, zagovornike kriptovaluta i onlajn falsifikatore, prenosi Jutarnji list. Ali privlači i strane državnike i lidere.

 

Platforma je omiljena u Jelisejskoj palati, ali i među ruskim državnicima uprkos poteškoćama sa kojima se Durov susreo u svojoj zemlji.

 

U represivnim zemljama Telegram je jedno od najučinkovitijih oružja prodemokratskih pokreta, poput onih u Hong Kongu, Iranu i Bjelorusiji. Opozicioni kanal Telegrama, Nexta, tokom bjeloruskih protesta protiv Aleksandra Lukašenka postao je glavni kanal komunikacije.

 

Zbog tajnosti, aplikacija je opet postala meta ruske države. FSB je 2018. zatražio pristup tajnim razgovorima za koje su tvrdili da su ih koristili teroristi. Durov je to opet odbio, a ruski cenzori su s interneta uklonili više od 16 miliona IP adresa u pokušaju da blokiraju rad Telegrama.

 

To je pokrenulo Durovljevu bitku kodiranja protiv snaga ruske države. Bitka se pokazala ponižavajućom za Roskomnadzor, državno nadzorno tijelo za komunikacije, koje je uklonilo stotine nepovezanih veb stranica – uključujući i sopstvenu – dok je Telegram uglavnom nastavio normalno da radi pametnim preusmjeravanjem saobraćaja.

 

 

Novac ga ne zanima

 

Dok političari širom svijeta godinama pokušavaju da regulišu internet kompanije, vlasti su nemoćne dok im Durov uskraćuje pristup korisničkim podacima. Nije poznato hoće li Durov poslušati njemačke vlasti koje žele da ga podvrgnu zakonu. Sudeći prema dosadašnjem iskustvu, on ne odgovara na upite države.

 

Durov je 2014. godine u New York Timesu izjavio da nije ni “veliki obožavatelj ideje o zemljama”. Registrovao je svoju kompaniju na Djevičanskim ostrvima i Belizeu, kupio je državljanstvo karipske ostrvske države Sveti Kristofer i Nevis za 250.000 dolara kako bi njime putovao, a adresa njegove centralne kancelarije je u Dubaiju, gdje nije nikada viđen.

 

Intervjui s bivšim zaposlenima otkrivaju da je Durov izvršni direktor kog ne zanima novac, nego uticaj i globalno priznanje. On sebe vidi kao “inženjera vlastitog svemira”, rekao je Nikolaj Kononov, koji je o njemu napisao knjigu. U maturskoj noći Durov se zakleo da će postati “internet totem” i čini se da je ispunio svoje proročanstvo.

 

(DEPO PORTAL/md)

 

 



Komentari - Ukupno 7

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još