Netanjahu odlazi u prošlost

Ko je Naftali Benet, ultradesničar koji dolazi na čelo Izraela: 'Učiniću sve da oni nikada ne dobiju državu!'

Nedjeljni magazin05.06.21, 13:19h

Ko je Naftali Benet, ultradesničar koji dolazi na čelo Izraela: 'Učiniću sve da oni nikada ne dobiju državu!'
Danas, 49-godišnji Benet, želi da Izrael anektira veliki dio Zapadne obale i poveća broj jevrejskih doseljenika u toj oblasti na milion. Plan, koji u inostranstvu izaziva velike proteste

 

 

Izvor: Deutshe Welle
Piše: Andreas Noll

 

Koalicija je dogovorena i izgleda kao da Netanjahuova era polako postaje prošlost. Na čelo izraelske vlade bi trebalo da stane ultradesničar Naftali Benet.


Put u politiku Naftalija Beneta, kao i mnoge druge izraelske političare, vodio je preko oružanih snaga. Benet, čija je porodica iz San Franciska emigrirala u Izrael, šest godina je služio u specijalnim snagama izraelske vojske. Ovakva prošlost je mogla da odigra izvjesnu ulogu kada je opozicioni političar Benjamin Netanjahu (Likud), tada 34-godišnjeg elitnog vojnika 2006. postavio za šefa svog štaba. Netanjahu je takođe ranije služio u antiterorističkim trupama - Sajerat-Matkal.


Benetova vojna služba je ostala kontroverzna tema u izraelskoj javnosti i godinama nakon što je napustio specijalne snage. Kao oficir specijalnih snaga Benet je tokom Aprilskog rata 1996. učestvovao u artiljerijskim napadima na libansko selo Kana, u kojem je uništeno glavno sjedište trupa Ujedinjenih nacija i ubijeno više od 100 civila.


Multimilioner sa 33


Po završetku vojne službe 1996. Benet započinje studije prava u Njujorku, osniva softversku kompaniju i vrlo brzo počinje da ostvaruje profit. Nekoliko godina kasnije promet kompanije procijenjen je na 145 miliona dolara. Benet se sa 33 godine finansijski obezbijedio. „Mogao sam do kraja život da sjedim na Karibima i ispijam koktele", izjavio je Benet.


Karijeru je započeo kao šef Netanjahuovog ureda nakon Libanskog rata 2006., u kojem je Benet izgubio svog najboljeg prijatelja. Dvije godine je bio jedan od najbližih saradnika političara partije Likud, ali neposredno prije nego što će 2009. Netanjahu biti ponovo izabran za šefa vlade, Benet okončava saradnju sa njim i distancira se od svog mentora.


Benet je oštro kritikovao konzervativnog premijera, koji se nakon američkog pritiska, izjasnio za obustavljanje gradnje naselja. Kao predsjedavajući krovne organizacije Naselja, organizovao je djelotvorne proteste protiv ovih planova i izvršio pritisak na Netanjahua.


Potraga za pravom partijom


U proljeće 2012. je ambiciozni političar okončao svoje članstvo u Likudu, najvećoj konzervativnoj partiji u Izraelu, i priključio se nacionalno-religioznoj partiji Jevrejski dom. Samo pola godine kasnije ova mala partija, sa samo tri poslanička mjesta u Knesetu (izraelski parlament), izabrala ga je za svog predsjednika. Jevrejski dom je pod njegovim rukovodstvom mogao da proširi biračku bazu i dobije više poslaničkih mjesta u parlamentu. Kao ministar i član Kabineta za bezbjednost, Benet je 2013. ušao u vladu svog rivala – Netanjahua.


Ali, i Jevrejski dom je za njega bila samo usputna stanica na putu ka vrhu. Šest godina nakon što ga je partija izabrala za svog predsjednika, napušta pokret i krajem 2018. osniva novu frakciju u Knesetu pod imenom Hajamin HeČadaš (Nova desnica). Za parlamentarne izbore 2019. Nova desnica se sa Unijom desnih partija povezala u novi politički savez Jamina, koji se tada izjasnio za ponovni izbor Netanjahua. Tako Benet u jesen 2019. ponovo ulazi u Netnjahuov kabinet kao ministar odbrane.


Zajednički cilj: okončati eru Netanjahua


Najkasnije od parlamentarnih izbora prošle godine, na kojima je Jamina osvojila sedam poslaničkih mandata, Jamina i Naftali Benet rade na okončanju ere Netanjahua. To bi moglo da im pođe za rukom samo sa, iz izraelskog ugla, avanturističkom koalicijom. Ona bi trebalo da se proteže preko cijelog političkog spektra - od krajnje ljevice, preko centra do krajnje desnice.


Pored desničarske Jamine, u planiranom Savezu je i znatno jača liberalna partija Ješ Atid (Budućnost postoji) sa 17 poslaničkih mandata opozcionog lidera Jaira Lapida. Lapid bi prvo trebalo da bude ministar spoljnih poslova, a nakon dvije godine od Beneta preuzme funkciju premijera. Ali, članovi nove vlade bi trebalo da postanu i čelnici Radničke partije, ljevičarskog Mereca, Našeg doma Izraela Avigdora Libermana, Nove nade i partije Plavo-bijelo Benija Ganza. Tu su i poslanici arapske manjine, koja novoj vladi omogućuje parlamentarnu većinu.


Protivnici rješenja dvije države


Ostaje otvoreno i pitanje koje političke ciljeve ova čudna „Koalicija promjena“ sa brojnim nekadašnjim Netanjahuovim ljudima, ali i lijevim i liberalnim snagama želi da postigne. U ovom trenutku partije zasigurno ujedinjuje želja da Netanjahua, koji je optužen za korupciju i druge teške postupke, nakon 12 godina vlasti pošalju u opoziciju.


Dok Benet, kada je riječ o socijalnoj i ekonomskoj politici zastupa liberalne stavove, u bliskoistočnom konfliktu važi za tvrdolinijaša. Svojim radikalnim prijedlozima je posljednjih godina vladu premijera Netanjahua sve više gurao udesno. Ultranacionalista sebe vidi desno od aktuelnog premijera. Benet do danas kategorički odbija stvaranje palestinske države. „Učiniću sve što je u mojoj moći da oni nikada ne dobiju državu“, izjavio je političar 2013. godine za američki časopis Njujorker. Svjestan je da Palestinci i Izraelci „neće da idu nigdje drugo“ i da „moraju da žive zajedno“, kazao je Benet 2015. u intervjuu za DW.


Danas, 49-godišnji Benet, želi da Izrael anektira veliki dio Zapadne obale i poveća broj jevrejskih doseljenika u toj oblasti na milion. Plan, koji u inostranstvu izaziva velike proteste.

 

(DW/DEPO PORTAL/ad)

 



Komentari - Ukupno 7

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još