Šefik Džaferović na samitu Brdo-Brijuni

'Otvaraju se rasprave za koje smo mislili da su davna prošlost... EU može biti kompletna samo sa Zapadnim Balkanom'

Front17.05.21, 14:43h

'Otvaraju se rasprave za koje smo mislili da su davna prošlost... EU može biti kompletna samo sa Zapadnim Balkanom'
Džaferović je upozorio da je izvjesno da su političke napetosti intenzivirane u proteklim godinama, kao i da nema dovoljno elana za provođenje potrebnih reformi. "Sve to dovodi do toga da se otvaraju rasprave za koje smo mislili da su davna prošlost iz 30-ih ili 90-ih godina prošlog stoljeća. Evropa i Zapadni Balkan mogu i moraju bolje od toga", rekao je član Predsjedništva BiH

 

U proteklih deset godina svog postojanja Brdo-Brijuni proces se etablirao kao važna platforma za regionalnu saradnju i dijalog koji ima za cilj rješavanje otvorenih pitanja i unapređenje odnosa. Značaj ovog procesa jeste i u promoviranju evropske perspektive Zapadnog Balkana, rekao je u svom obraćanju na današnjem lidera Brdo-Brijuni procesa član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

 

Po njegovim riječima, od 2013. godine, otkako postoji ovaj format Procesa Brdo-Brijuni, došlo je do velikih promjena na međunarodnom, a onda i regionalnom planu. Političke napetosti, konflikti i humanitarne krize na rubovima Evrope i u njenom susjedstvu, zatim masovni migrantski talasi, te debata o unutrašnjim odnosima same Evropske unije, unijeli su određenu dozu depresije u evropsku javnost. To je naročito pogodilo proces evropskih i euroatlantskih integracija, kao najznačajniji narativ u proteklih sedam decenija u Evropi.

 

- Od utemeljenja ovog forma Procesa Brdo-Brijuni, kada je Hrvatska postala članica Evropske unije, nijedna druga država ovog dijela Evrope nije ostvarila članstvo u EU, što zorno svjedoči o krizi proširenja. Pristupanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije NATO savezu, te najavljeno otvaranje pregovora o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije u EU je unijelo izvjesnu dozu optimizma u region. No, ovi procesi teku nedovoljno brzo, što je pobudilo sumnju u spremnost Evropske unije da nastavi proces proširenja - ocijenio je Džaferović.

 

Upozorio je da je izvjesno da su političke napetosti intenzivirane u proteklim godinama, kao i da nema dovoljno elana za provođenje potrebnih reformi.

 

- Sve to dovodi do toga da se otvaraju rasprave za koje smo mislili da su davna prošlost iz 30-ih ili 90-ih godina prošlog stoljeća. Evropa i Zapadni Balkan mogu i moraju bolje od toga - poručio je.

 

Ocijenio je da se sa sigurnošću može reći da je perspektiva članstva naših država u Evropskoj uniji proteklih decenija predstavljala najbolji i nezamjenjiv okvir za jačanje mira, stabilizaciju i realizaciju zajedničkih težnji ka prosperitetu.

 

- Ostvareni stepen regionalnog dijaloga i saradnje nije na željenom nivou, ali je pomogao da se prevaziđu određeni problemi ili barem da se pokrene dijalog o njihovom rješavanju. Većina dobrih stvari do kojih je došlo u regionu rezultat su evropskih integracija, što ukazuje koliko je moćan i važan ovaj proces - kazao je.

 

Naglasio je da Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svim državama ovog regiona a u okviru toga dobre odnose sa svojim susjedima.

 

- Želimo saradnju, korektne i prijateljske odnose, koji će se bazirati na principu međusobnog uvažavanja i reciprociteta. Tražimo da se sva otvorena pitanja rješavaju dijalogom i dogovorom, a ukoliko dogovor nije moguć, onda uz učešće institucija međunarodnog prava - naveo je.

 

Džaferović je istaknuo da između Bosne i Hercegovine i njenih susjeda postoje otvorena pitanja i neriješeni odnosi, koji se trebaju rješavati.

 

- Tako, Bosna i Hercegovina i Srbija nemaju zaključen ugovor o granici, jer Srbija insistira na prethodnoj razmjeni teritorija, na što mi nismo spremni. Granice BiH su poznate i međunarodno priznate i jedino je tako moguće zaključiti ugovor, a tek nakon toga dvije države trebaju razgovarati o uređenju pograničnih pitanja, u skladu sa praksom koja se primjenjuje u EU i u svijetu. Ono što naročito opterećuje odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije jeste pitanje odnosa prema prošlosti, budući da institucije Srbije ne poštuju i otvoreno negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, kojima su ta pitanja riješena. U vezi s time, odnose narušava i činjenica da se veći broj osumnjičenih za ratne zločine, među kojima i oni koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici, kriju u Srbiji. Nažalost, tamošnje pravosudne vlasti ne pokazuju interes niti da ih izruče niti da ih procesuiraju - kazao je.

 

Na koncu, navodi Džaferović, potrebno je riješiti i niz otvorenih pitanja između Srbije i BiH koja se tiču imovine i sukcesije. Hidropotencijal BiH se koristi bez sporazuma i naknade, a najnoviji primjer je najavljena izgradnja Hidrocentrale Buk Bijela na međunarodnoj rijeci Drini, bez sporazuma sa državom Bosnom i Hercegovinom i bez odgovarajuće studije o ekološkom utjecaju, što je osim za BiH vezano i za Crnu Goru.

 

Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska imaju neriješeno pitanje granice, jer iako je Sporazum o granici potpisan, on nikada nije ratificiran.

 

- Na to se nadovezuje i sporna izgradnja Pelješkog mosta, budući da je Hrvatska krenula u taj projekat, kršeći pravo BiH na slobodan pristup otvorenom moru, koji je zagarantovan međunarodnim pravom. Među otvorenim pitanjima jeste i odluka Hrvatske o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, neposredno uz granicu s BiH, te polaganje plinovodnih cijevi koritom rijeke Save, bez saglasnosti države BiH, čime je povrijeđena granica BiH. Pitanje koje opterećuje odnose BiH i Hrvatske jeste i negiranje presuda Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu tokom rata u BiH, što vrijeđa žrtve i unosi nepovjerenje. Na koncu, tu je neriješeno pitanje imovine Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, kojom hrvatske vlasti raspolažu i daju je pod koncesije, iako se radi o tuđoj imovini. U istu vrstu problema spada i činjenica da Hrvatska eksploatiše hidropotencijal Buškog jezera, bez sporazuma sa državom BiH - kazao je.

 

Uprkos otvorenim pitanjima, ostvarena je značajna bilateralna saradnja Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom, kroz posjete na najvišem nivou, mada se i na ovom planu u protekle dvije godine pojavio novi problem, a to je zaobilaženje Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države koji jedini ima mandat da predstavlja BiH, upozorio je Džaferović.

 

Pozitivan iskorak bila je zdravstvena podrška u vidu vakcina koju je Bosni i Hercegovini dala vlast Srbije, a potom i Slovenije i Hrvatske. Bosna i Hercegovina je uputila timove svojih ljekara u Srbiju, u trenutku kada su se građani Srbije suočavali sa najvećim udarima pandemije.

 

Uprkos svim poteškoćama, Džaferović smatra da je Evropska unija i dalje okvir sigurnosti i blagostanja. Evropa je to postigla zahvaljujući društvenim odnosima koje je uspostavila kroz svoj politički razvoj. Jednakost građana pred zakonom, vladavina prava, demokratski izbori i institucije, rješavanje problema dijalogom, sloboda misli i izražavanja, sloboda kretanja i vjeroispovijesti – sve su ovo ideje, zbog kojih je Evropa postala to što jeste.

 

- Proces evropskih integracija predstavlja širenje ovih ideja i uspostavu ovakvih odnosa i na Zapadnom Balkanu. Naš cilj u Bosni i Hercegovini je usvojiti evropske norme, bilo da je riječ o promjenama Ustava, Izbornog zakona ili drugim potrebnim reformama koje se nalaze pred BiH kako bismo postali funkcionalan dio evropskog sistema. Mapa puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji jasno je zacrtana u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu naše zemlje za članstvo u EU. Dosada smo realizirali neke od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, kao što su održavanje izbora u Mostaru, usvajanje Revidirane strategije o procesuiranju ratnih zločina ili imenovanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Uvjeren sam da ćemo u skorom periodu, ostvariti nove iskorake, a izuzetno poticajno bi, u tom smislu, bilo da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status - rekao je.

 

Podsjetio je da je u vrijeme proteklog sastanka ovog formata, prije dvije godine, bilo je otvoreno pitanje ispunjavanja obaveza Bosne i Hercegovine prema NATO savezu, što je uspjela riješiti iako je riječ o složenom pitanju. Bosna i Hercegovina je do ovog trenutka već usvojila drugi po redu Program reformi, čime je ispunila svoje obaveze prema NATO-u i osigurala provođenje potrebnih reformi.

 

 - Činjenica da i pored složenog sistema odlučivanja u Bosni i Hercegovini uspijevamo praviti iskorake ukazuje na našu opredijeljenost ka euroaltantskoj budućnosti. Budućnost Bosne i Hercegovine je u izgradnji funkcionalne, cjelovite i demokratske države, članice EU i NATO saveza, u kojoj će se svaki čovjek osjećati komotno i imati jednaka prava na svakom pedlju ove zemlje. Na kraju, želim da kažem da ubrzani prijem svih država Zapadnog Balkana u EU, Evropska unija prije svega treba posmatrati kao svoj geopolitički i geostrateški interes. EU može biti kompletna samo kada sve države Zapadnog Balkana postanu njene članice, jer to garantuje sigurnost i prosperitet i EU i Zapadnog Balkana - zaključio je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

 

(FENA/md)

 

 



Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!