Na kraju prošle pandemijske godine Federacija se može „pohvaliti“ sa 584 kompanije manje i sa manjim prihodima od realnog sektora za pet milijardi KM, pokazuju to preliminarni podaci za 2020. godinu.

Poslovni prihodi

Naime, prema nepotpunim podacima na kraju 2020. godine na tržištu Federacije BiH poslovalo je ukupno 23.244 privrednih društava što je za 584 društva manje nego 2019. godine.

- Poslovni prihodi koje su ostvarila privredna društva u Federaciji BiH manji su za pet milijardi KM nego godinu ranije - pokazuju statistički podaci.

Dodaje se da vrijednost poslovnih prihoda koje su privredna društva u FBiH ostvarila u 2020. godini iznosila je više od 46 milijardi KM.

- U strukturi poslovnih prihoda dominiraju prihodi ostvareni u zemlji dok prihodi od izvoza bilježe pad za 11,85 posto u odnosu na 2019. godinu – istaknuto je.

Pored trenda pada ostvarenih poslovnih prihoda u 2020. godini zabilježen je i pad broja društava koja su ostvarila dobit,a u padu je i vrijednost ostvarene dobiti.

- Negativni poslovni rezultati privrednih društava u FBiH u 2020. godini rezultirali su trendom smanjenja imovine kojom se stvara nova vrijednost. Ukupna vrijednost imovine smanjila se za 4,72 posto, dok je broj zaposlenih spao za 4,57 posto u odnosu na 2019. godinu.

Dakle, rezultati su to mjera i „korona zakona“ Vlade FBiH na čelu s premijerom Fadilom Novalićem. Konačno je i u potpunosti demaskirano sve ono o čemu smo svjedočili prošle godine, dakle masovnom zatvaranju kompanija i masovnom otpuštanju.

Nadoknaditi potrošnju

Ekonomista Željko Rička je za „Avaz“ kazao da je država ili u ovom slučaju entitet zakazao.

- Oni su morali nadoknaditi potrošnju koja je izostala zbog toga što su građanima smanjena primanja i što su oni štedili. Da je država intervenirala upumpavanjem novca u ekonomiju rezultati bi bili dramatično bolji, barem pola kompanija koje su zatvorene preživjele bi – smatra Rička.

Dodao je da će se ovakav pad odraziti i na kreditnu sposobnost Federacije BiH.

- Mislim da će i banke ubuduće razmisliti hoće li kupovati trezorske zapise i obveznice. Sad je već jasno da taj novac ide isključivo na javnu potrošnju i da se one ne ulaže u privredu. Dakle država je došla do krova, preskupa je sama sebi i to će uticati na kreditore – istakao je Rička.

Ekonomista Faruk Hadžić istakao je da dostupni podaci pokazali su sve ono na što je na početku pandemije progresivni dio struke upozoravao da će se dogoditi.

- Dogodilo se, a zbog neblagovremene i zakašnjele reakcije vlasti. Dvije se stvari mogu danas uočiti, da je nedovoljna reakcija vlasti dovela do većeg pada ekonomske aktivnosti nego što je predviđano, za što će trebati godine da se oporavimo i drugo da pozitivni znaci oporavka sa početka ove godine odnose se na snažan rast inostrane potražnje na tržištima EU za sirovinama i materijalima sa područja zapadnog Balkana – naglasio je Hadžić.

Pokrenuti ključne reforme

- Vlast bi trebala iskoristiti pozitivne pomake u izvozu i dodatno diplomatski uticati na veće otvaranje tržišta za naša preduzeća, kao i pokretanje ključnih reformi poput poreskog rasterećenja, kako bi se firme dodatno stimulisanje za rast i razvoj – kazao je Hadžić.

- 4,57 posto – manje zaposlenih

- 4,72 posto – manja vrijednost imovine kompanija

- 5 milijardi KM – manje poslovnih prihoda kompanija

- 584 kompanije – prestale postojati u toku 2020. godine

(Avaz.ba, DEPO PORTAL/md)