Izvor: Deutsche Welle
Piše: Dragan Maksimović

Parlament Republike Srpske, iako je većina javnosti i analitičara predviđala drugačije, odbacila je zahtjev visokog predstavnika u BiH Valantina Inzka, koji je u februaru ove godine tražio da se osuđenim za ratne zločine Radovanu Karadžiću, Momčilo Krajišniku i Biljani Plavšić, oduzmu priznanja koja im je dodijelila Narodna supština RS.

Tako je ultimatum koji je postavljen ostao samo prazna priča, bez bilo kakve realizacije, pa se postavlja pitanje zbog čega je bio potreban ultimatum, koji nije postigao željeni rezultat. Naprotiv.

Opipavanje terena

- Ovo je provokacija onog što zovemo međunarodnom zajednom u BiH. Međutim, međunarodna zajednica ne raguje u BiH posljednjih deset godina i očito da je i ovakva politika provokacije, svojevrsna provjera koliko daleko se zapravo može ići - kaže analitičarka Tanja Topić, ne očekujući da će visoki predstavnik posegnuti za ozbiljnim odlukama.

Više konstatacije nego reakcije, stigle su iz OHR-a i iz Ambasade SAD-a u BiH. Valentin Inzko kaže da je RS ovim izabrala put blokade evropskih integracija, kao i da su poslanici Narodne skupštine propustili istorijsku šansu da prošlost ostave iza sebe i da buduće generacije povedu u bolju i sigurnu budućnost. Amerika poručuje, da nazadne rasprave o raspadu BiH neće donijeti ništa dobro.

„Ono što bi napravilo pozitivnu razliku za konstitutivne narode BiH i sve građane jeste fokus na osnovne ekonomske reforme, promjene koje bi izbore učinile manje diskriminirajućim i transparentnijim, kao i konkretni koraci ka poboljšanju integriteta sudstva i borba protiv endemske korupcije koja ovu zemlju vraća unazad“, navodi se u saopštenju ambasade.

Veliki broj analitičara postavlja pitanje opravdanosti postojanja Kancelarije visokog predstavnika u BiH 25 godina nakon rata, u trenutku možda najzategnutijih političkih odnosa od devedesetih a bez konkretnih reakcija. S druge strane, ukoliko se odnosi unutar BiH nisu stabilizovali gotovo tri decenije, da li vrijeme da se zaista govori o nekom drugom modelu funkcionisanja BiH.

- Nepovlačenje odlikovanja presuđenim ratnim zločinicima pokazuje da je Republika Srpska u svoj simbolički kapital ratni zločin uvrstila u vrhunsku kategoriju. S druge strane, Incko je potpuno smiješna figura jer nema nikakve instrumente moći u svojim rukama zbog podjeljenosti međunarodne zajednice - kaže profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz, navodeći da je Dodik ovim potezom srozao RS sa moralnog, ideološkog i političkog gledišta.

Na sve ili ništa

Vlast u Republici Srpskoj, okupljena oko SNSD-a, u problemu je još od proteklih lokalnih izbora, kada su izgubili mjesto gradonačelnika najvećeg grada u Republici Srpskoj i prema dostupnim anketama popularnost im i dalje pada. Analitičari vjeruju da je ovo bio prelomni trenutak za reakciju SNSD-a na ovaj način, odnosno na suprostavljanje međunarodnoj zajednici i odbacivanje ultimatuma, kako bi se održali na političkoj sceni.

- Milorad Dodik definitivno ide na sve ili ništa i očito je da je sav teret stavio na svoja leđa. Međutim, mislim da je u ovoj situaciji, izabrao pogrešan trenutak. Pandemija i ekonomija su stvari kojima trebaju da se bave ovi političari, tako da mislim da je hazarderski potez igrati na tu kartu zaoštrvanja odnosa sa međunarodnom zajednicom i bildanja nacionalnih mišića - smatra Topić.

Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik (SNSD), rekao je da će Republika Srpska donijeti svoje odluke ukoliko Valentin Inzko posegne za „bonskim ovlaštenjima" u vezi sa odlukom Narodne skupštine, da odbaci njegov ultimatum o poništenju odlikovanja osuđenim za ratne zločine.

- Tada mu neće pomoći ni Borel. Neka obavijesti koga hoće - rekao je Dodik, odgovarajući na pitanje očekuje li sankcije EU zbog toga što nije ispunjen zahtjev visokog predstavnika.

Ključno je sada pitanje, da li će EU krenuti iz defanzivnog položaja, posebno nakon sada već konačne odluke da Valentin Incko uskoro napušta BiH, kako je najavio. Iako je većina zemalja dala zeleno svjetlo Kristijanu Šmitu za imenovanje na mjesto visokog predstavnika, ta priča je posljednjih sedmica otišla u drugi plan, velikim dijelom i zbog stava Rusije da je vrijeme za gašenje Kancelarije visokog predstavnika.

- Bojim se da su evropska birokratija i zemlje zapada, na tlu BiH poražene. Zato ne vidim neki poseban smisao u visokom predstavniku i ne vidim mogućnost da bi novi imao jače instrumente u rukama. Ipak je Rusija sila i na moćan način blokira regiju, a BiH naročito u priključenju EU - zaključuje Kazaz.

Činjenice

Organizacioni odbor Narodne skupštine,  koji je uspostavljen u svrhu obilježavanja manifestacije 25 godina postojanja i rada parlamenta, dodijelio je prije pet godina posebne povelje i priznanja brojnim institucijama, organizacijama i pojedincima, među kojima su Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, u znak priznanja za zasluge u stvaranju RS.

Inzko je u februaru ove godine u pismu naveo da su njihovi postupci tokom oružanog sukoba šokirali svijet i uzrokovali nezamislive ljudske patnje, zbog čega ih je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio za ratne zločine.

Mjesec dana prije ultimatuma skinuta je ploča sa imenom Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama, nakon što je krajem prošle godine Inzko pred Savjetom bezbjednosti najavio sankcije Milordu Dodiku ukoliko to ne učini. Ploča je skinuta u trenutku dok je njegova kćerka, Sonja Karadžić Jovičević, imala pres konferenciju na kojoj je sugrisala na taj čin.

(DW/DEPO PORTAL/ad)