U Galeriji ULUPUBiH na adresi Koševo broj 7 u utorak, 11. maja, Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera u BiH u sklopu projekta „Umjetnost u izlogu 2021“ promovira knjigu „Pišem ti bosančicom“ autorice prof. Amre Zulfikarpašić. Ovim povodom biti će izložene i grafike inspirisane bosančicom. Izložba će biti otvorena do 18. maja, a posjetitelji će imati priliku da porazgovaraju sa autoricom u prostoru Galerije radnim danima za vrijeme trajanja izložbe.
U nastavku prenosimo dio teksta o knjizi "Pišem ti bosančicom":
"Na prostoru Bosne i Hercegovine, još od desetog stoljeća se upotrebljavalo više pisanih sistema, pod uticajem velikih civilizacija, što je bez presedana u svijetu. Preplitanje i utjecaj Bizanta, odnosno pravoslavno-grčko-ćiriličnog sa zapadno-evropskim, odnosno rimo-katoličkim, glagoljičnim i latiničnim, te osmanske kulture odnosno islama i arapskog pisma, utjecalo je svojim različitostima na religiju, kulturu i pismenost bosanske države.
Srednjevjekovno pismo koje najčešće nazivamo bosančica, gledajući kroz naučne studije, prepuno je kontroverzi po pitanju imena i porijekla češće nego po pitanju paleografskih karakteristika. Nazivi: bosanska ćirilica, brzopisna ćirilica, bosanica, bukvica, bosansko pismo, hrvatska ćirilica, hrvatsko pismo, bosansko-hrvatska ćirilica, ćirilica bosanske kancelarije, srpska ćirilica itd, odnose se na isto pismo iako se s tim ne slažu svi.
I oko nastanka i odnosa sa ćirilicom postoji više različitih stavova, što kod nas nije neobično.
Unatoč tome, bosančica je voljeno pismo regije i nepobitno je da su se njom na ovom prostoru služili svi, skoro bez izuzetka, i da je to bilo narodno pismo, te je stoga i tako šaroliko kao i sve ostalo za šta se nisu propisivala pravila. Pismo se prenosilo sa koljena sa koljeno, kao narodna pjesma, te se tako usput mjenjalo dok nije izumrlo, sredinom prošlog stoljeća. Narod je iza sebe ostavio mnoge pjesme koje se i danas pjevaju ali i pisane dokumente, minijature, knjige i stećke, koje danas rijetki znaju da pročitaju, a koji likovnim izrazom i simbolikom u najvećoj mjeri objedinjuju sve specifičnosti naše kulture i jezika, te definiraju naše naslijeđe."
Amra Zulfikarpašić je Akademiju likovnih umjetnosti, odsjek Grafičkog dizajna kao i postdiplomski studij na temu Bosančica u savremenom mediju, završila u Sarajevu, u klasi prof. Mladena Kolobarića na Akademiji likovnih umjetnosti.
Od 1977. – 1990. bila je glavna dizajnerica a potom rukovoditeljica Dizajn studija, u tada najvećoj Agenciji za tržišne komunikacije u Bosni i Hercegovini OSSA (Oslobođenje Sarajevo) 1991. stiče status istaknute umjetnica, a zatim otvara svoju privatnu agenciju B Koncept. Rat provodi u Sarajevu radeći na mnogim značajnim projektima. Pedagoški rad počinje ratne 1994. godine u zvanju predavača. Na Akademiji zatiče napuštene prostorije te u zvanju predavača sa kolegom Bojanom Hadžihalilovićem, koji je primljen u zvanje asistenta, uspostavlja ponovo odsjek Grafičkog dizajna i postavlja nove silabuse i programe. Oni zatim uvode studente ponovo u nastavu i primaju novu generaciju. Od tada Zulfikarpašić samostalno vodi tri predmeta; Uvod u dizajn, Tipografsko oblikovanje i Grafiku knjige. Već prve godine odsjek Grafičkog dizajna postiže veliki uspjeh i njihov rad predstavlja američki renomirani dizajnerski časopis IDEA na šest strana. 1999. godine Amra Zulfikarpašić postaje docentica, 2005. vanredna profesorica, a 2011. redovna profesorica.
Dva mandata je obavljala funkciju šefa odsjeka i počasna je članica ULUPUuBiH-a, čija je predsjednica bila od 2010. do 2012. godine. Trenutno obavlja funkciju članice Upravnog odbora ULUPUuBIH-a.
Za svoj rad u oblasti grafičkog dizajna dobila je seriju nagrada, među kojima su Bronzana ideja Portoroža – 1985, ULUPUuBIH i ULUBIH Collegium artisticum 1987, 2000, 2001, 2002, 2003, 2004. i Grand Prix 2002. i 2004. za grafički dizajn pisma Bosančica.
Imala je na desetine grupnih i samostalnih izložbi, a u posljednje vrijeme se bavi crtanjem i slikarstvom.
(DEPO PORTAL/md)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook
Komentari - Ukupno 1
NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!