Izvor: Aljazeera Balkans
Piše: Muamer Tanović

Trebamo se pripremiti za rast kamatnih stopa. Države koje još ne bilježe rast i koje imaju nagomilani dug, mogle bi se naći u dosta teškoj situaciji u potencijalnom okruženju rastućih kamatnih stopa.

Ova izjava predsjednice Međunarodnog monetarnog fonda Kristaline Georgijeve o stanju globalne ekonomije sa konferencije Evropskog univerzitetskog instituta s razlogom će izazvati bojazan da će državnim ekonomijama uskoro uslijediti novi udarci kao posljedica pandemije korona virusa.

Šta bi taj eventualni rast kamatnih stopa donio? Probleme državama, ili će pak, kako to obično bude, najveći teret novog ekonomskog udarca pasti na leđa onih koji će ga najteže podnijeti –  građane, već shrvane krizom?

Građani, tvrdi bosanskohercegovački ekonomski analitičar Admir Čavalić, u slučaju globalnog rasta kamatnih stopa ne bi trebali biti direktno na udaru, ali hoće države.

Veći problem Srbiji i Hrvatskoj, nego BiH

Pojašnjavajući zbog čega je i očekivao rast kamatnih stopa, Čavalić je rekao da bi on najviše pogodio nerazvijene zemlje sa većim dugovima, no, da Bosna i Hercegovina, za razliku od pojedinih zemalja okruženja, nije toliko dužna da bi posljedice bile teže prirode.

„To je nešto što se moglo očekivati i prije ove najave. Bilo je je indikacija da će doći do rasta kamatnih stopa zbog dvije stvari, a to su ubrzana vakcinacija u SAD-u i veliki fiskalni stimulans u toj zemlji koji se mjeri u hiljadama milijardi dolara, a koji je odobrio američki predsjednik Joe Biden. To je dalo određen poticaj tržištu u smislu optimizma, a to posljedično znači i povlačenje više kapitala i povećanje stopa“, pojašnjava Čavalić.

Optimizam je u porastu, no, govoreći o negativnim aspektima mogućeg rasta kamatnih stopa, Čavalić je kazao da će one pogoditi države.

„Na tržištu je više optimizma, no, to može stvoriti teškoće za veliki broj zemalja, a to su ine koje su previše zadužene, a ne ostvaruju očekivanu visinu ekonomskog rasta. Te države imat će probleme s rastom, jer će njene neto obaveze po osnovu duga rasti, a neće imati ekonomski rast koji bi to mogao pokriti“, dodaje.

Kada je riječ o BiH, ona, tvrdi Čavalić, ne bi trebala izvući previše debeo kraj.

„BiH je umjereno zadužene, oko 35-36 posto bruto društvenog proizvoda. Ta brojka nije strašna, no, može biti problematično to što postoje tendencije novih zadužena. Radi se na novom aranžmanu sa MMF-om, a u zaduženja idu i oba entiteta. To nam ne ide u prilog. Ono što ide je da u BiH postoji blagi rast, zbog veće rizičnosti plasmana kredita na našem tržištu. A ako govorimo o regiji, globalni rast kamatnih stopa teže bi pogodio Hrvatsku i Srbiju, koje imaju znatno veći udio duga u ukupnom BDP-u u poređenju sa BiH, a nemaju optimistične projekcije“, govori Čavalić.

Mogućnost rasta kamata na kredite

Građane će najviše zanimati šta bi moglo biti sa cijenama i kreditima bankama. Govoreći o tom aspektu, Čavalić kaže da ne očekuje teže posljedice.

„U kratkom roku, to neće značiti ništa. Ovo o čemu MMF govori odnosi se na zemlje, odnosno, državna zaduženja i nacionalne ekonomije. No, kako bude prolazilo vrijeme, srednjoeročno bi moglo doći do rasta kamatnih stopa, ali zasad nema tih indijacija. Oni koji imaju kredite sa varijabilnim kamatnim stopama, trebali bi biti spremni na mogućnost rasta kamata, ali ne toliko značajnog“, pojasnio je Čavalić.

Nastavak teksta čitajte ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)