Krvni ugrušci tema su o kojoj se češće govori i to zbog komplikacija povezanih s cijepljenjem. Bez obzira jeste li u rizičnoj skupini, ne možete se ne zapitati kolike su šanse da se to baš vama dogodi. Iako, struka upozorava da se radi o vrlo rijetkim nuspojavama te da blagodati cjepiva nadmašuju rizike, piše Ordinacija.hr.

No, mnogo je faktora koji igraju svoju ulogu, kao npr. dob, lijekovi koje uzimate, trudnoća, pa čak i visina, ali novo istraživanje upozorava kako u obzir treba uzeti i krvnu grupu.

Naime, osobe s krvnom grupom A imaju veći rizik za razvoj krvnih ugrušaka, tvrdi studija provedena na Sveučilištu Lund u Švedskoj, a objavljeno je u magazinu eLife. Istraživači su koristili zdravstvene kartone više od 5 milijuna ljudi kako bi pronašli potencijalnu vezu između krvnih grupa i više od tisuću bolesti. Studija je otkrila kako su ljudi s krvnom grupom A u većem riziku od razvoja krvnih ugrušaka, tačnije plućne embolije i venske tromboze.

Ranija studija Američkog udruženja za srce (AHA), objavljena u magazinu Arteriosclerosis, Thrombosis, and Vascular Biology u 2020. godini, otkrila je da u usporedbi s ljudima krvne grupe 0, oni s krvnom grupom A i B imaju 51 posto veći rizik za razvoj duboke venske tromboze i 47 posto veći rizik za razvoj plućne embolije. Ipak, švedska studija tvrdi kako su osobe s krvnom grupom A u većem riziku. No, treba napomenuti kako su ove krvni ugrušci drukčiji od onih koji se vežu uz konkretno cjepivo Johnson & Johnson, a koji se odnose na slučajeve tromboze s trombocitopenijom. To se događa kada osoba ima krvne ugruške (tromboza) zajedno s malim brojem trombocita (trombocitopenija).

Iako su osobe s krvnom grupom 0 manje sklone stvaranju krvnih ugrušaka, ipak u većem su riziku od drugog problema s krvarenjem. Švedska studija otkrila je da ljudi s krvnom grupom 0 češće imaju poremećaj krvarenja, tačnije čir na želucu i dvanaesniku. Ostali poremećaji krvarenja uključuju hemofiliju, Von Willebrandovu bolest i druge...

Podsjetimo, kod osoba koje su primile cjepivo Vaxzevria (ranijeg naziva COVID-19 cjepivo AstraZeneca) zabilježena je u izrazito malom broju slučajeva vrlo rijetka pojava krvnih ugrušaka na rijetkim lokalizacijama u narednim tjednima nakon cijepljenja, piše HZJZ.

Pojašnjavaju i kako se krvni ugrušci praćeni niskim brojem krvnih pločica (trombocita) mogu pojaviti od četiri do 20 dana nakon cijepljenja. Cijepljene osobe trebaju bez odgode potražiti hitnu liječničku pomoć ako primijete sljedeće simptome: kratkoća daha (otežano disanje,) bolovi u prsima, oticanje nogu, dugotrajni bolovi u trbuhu, neurološki simptomi, poput teške i dugotrajne glavobolje ili zamućeni vid znakovi sitnog tačkastog krvarenja (modrice) na koži udaljene od mjesta primjene cjepiva.

S obzirom na korist od cijepljenja u smislu sprječavanja COVID-19, hospitalizacija i smrti od COVID-19, i dalje je veća korist od cijepljenja nego rizik od nuspojava u svim dobnim skupinama odnosno omjer koristi i rizika je i dalje za sva cjepiva povoljan u svim dobnim skupinama. Hrvatski zavod za javno zdravstvo stalno prati i procjenjuje omjer koristi i rizika od cijepljenja na temelju praćenja obolijevanja i smrti od COVID-19, kao i nuspojava cijepljenja u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Preporuke za cijepljenje će se revidirati ako se s vremenom na temelju podataka pokaže da se za određene skupine stanovništva promijenio omjer koristi i rizika.

(Vecernji.ba, DEPO PORTAL/md)