Vakcinacija je najučinkovitija zaštita od virusa korona, a neke osobe su u dilemi jer se s jedne strane žele zaštititi od infekcije, dok istovremeno strahuju od mogućih kontraindikacija. Postoje i određene kategorije ljudi kod kojih bi trebalo, na neko vrijeme, odgoditi vakcinaciju.

Kako kaže u razgovoru za Fenu epidemiologinja u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Jela Aćimović, vakcinacija protiv COVID-19 kontraindikovana je u slučaju poznate alergije na neki od sastojaka vakcine, anafilaktičkog šoka ili ozbiljne generalizovane alergijske reakcije ili druge teške neželjene reakcije na prvu dozu vakcine, kao i teške alergijske reakcije u anamnezi. Naglašava da alergija na penicilin, nutritivne ili inhalatorne alergene nije kontraindikacija za vakcinaciju.

Po riječima dr. Aćimović, vakcinaciju protiv COVID-19 treba odgoditi ako osoba ima simptome akutne zarazne bolesti. Kod blažih infekcija, vakcinacija se provodi nakon što se normalizuje tjelesna temperatura.

Osobe koje su bolovale od COVID-19, vakcinu ne bi trebalo da prime mjesec dana nakon toga. Ako je osoba vakcinisana protiv neke zarazne bolesti, potrebno je da prođe 14 dana nakon što primi vakcinu protiv COVID-19.

- Vakcinaciju protiv COVID-19 treba odgoditi ako je osoba ozbiljno imunokompromitovana npr. transplantacija organa u posljednja tri mjeseca, trenutno na hemoterapiji, radioterapiji i slično - navodi. Dodaje da se pacijent prvo treba savjetovati sa nadležnim specijalistom, u tim slučajevima.

Konsultaciju sa nadležnim specijalistom prije vakcinacije preporučuje i osobama u fazi pogoršanja hronične bolesti, a odgađanje vakcinacije ako se radi o trudnici ili dojilji.

Kako ističe, vakcine protiv COVID-19 još nisu u potpunosti ispitane na populaciji djece. Zbog toga se vakcinacija preporučuje samo starijima od 18 godina (Gamaleya - Sputnik V, Astrazeneca/Oxford, Sinopharm) odnosno starijima od 16 godina (Pfizer-BioNTech).

- Kod trudnica se vakcinacija protiv COVID-19 još ne preporučuje, jer nisu obavljena istraživanja na trudnicama. Međutim, neke vakcine su primjenjene na velikom broju trudnica (desetine hiljada) u državama koje su odlučile da preporuče vakcinaciju trudnica zbog velikog rizika od COVID-19 (vakcina proizvođača  Pfizer-BioNTech u Izraelu i u SAD-u) i nisu zabilježeni loši utjecaji vakcine na trudnoću, samu trudnicu ili bebu - kaže dr. Aćimović.

Također, nema podataka iz posebnih istraživanja o vakcinaciji dojilja.

- Za Sputnik V proizvođač ne preporučuje vakcinaciju dojilja. Pfizer-BioNTech za svoju vakcinu preporučuje da se može dati dojiljama ako spadaju u grupu koja treba da se vakciniše, jer nema podataka koji bi ukazivali na eventualnu štetnost vakcine po dijete koje doji. Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, dojilje koje se vakcinišu ne treba da prekidaju dojenje - ističe.

Na pitanje za vakcinaciju protiv COVID-19 osoba koje imaju autoimune bolesti dr. Aćimović navodi da se ne očekuje da će imati značajne neželjene efekte vakcinacije, na njihovu bolest. Kako kaže, proizvođač Pfizer-BioNTech u uputstvu za upotrebu njihove vakcine protiv COVID-19 (Comirnaty) navodi da se ta vakcina može koristiti kod osoba sa autoimunim bolestima.

Proizvođač Institut Gamaleja iz Rusije navodi da se vakcina Sputnik V može koristiti kod osoba s određenim hroničnim bolestima, uključujući autoimune bolesti, uz oprez odnosno mogu da se vakcinišu ako su u stabilnoj fazi bolesti. U slučaju da je bolest u fazi pogoršanja, potrebno je sačekati da se stanje stabilizuje.

- Konkretno, hašimoto (autoimuna bolest štitne žlijezde) je učestalo oboljenje. U Republici Srpskoj već imamo veći broj ljudi koji od toga boluju, a vakcinisali su se protiv COVID-19 i nisu imali posljedice - naglašava.

Sve vakcine, koje stignu u Republiku Srpsku, raspoređuju se u zdravstene ustanove prema planovima koje te ustanove dostave Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske. Dosad je u zdravstene ustanove RS isporučeno više od 31.000 prve doze i oko 10.000 druge doze vakcina. Vakcinisani su zdravstveni radnici (i oni koji su vakcinisani u Republici Srbiji), korisnici i radnici u staračkim domovima, roditelji djece s poteškoćama u razvoju, građani stariji od 65 godina.

(FENA/ad)