"Bogić Bogićević za brojne slovi za legendu od kako je u martu 1991. godine nacionalističkom predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću rekao odlučno: "Ne!". Bogićević je tada bio predstavnik BiH u Predsjedništvu Jugoslavije i rekao je "Ne!" planovima da se uvede vanredno stanje, "Ne!" sve agresivnijim srpsko-nacionalističkom mahinacijama u Beogradu. "Ja sam doduše Srbin, ali ne po profesiji", rekao je Bogičević Slobodanu Miloševiću, koji je kasnije bio optužen za ratne zločine. Bogić-Bogičević do danas slovi kao jedan od rijetkih političara u BiH koji je bez sumnje operisan od svakog nacionalizma, korupcije i nepotizma", piše list, a prenosi Deutsche Welle.

List dalje navodi: "Senzacija je bila velika i u inozemstvu kada je u novembru 2020. godine na lokalnim izborima u BiH izgubila Stranka demokratske akcije, koju brojni građani smatraju korumpiranom. Ona je poražena od strane saveza četiri stranke, koje su se potom usaglasile da Bogićevića predlože za gradonačelnika. Njegov izbor u Gradskom vijeću je slovio kao formalnost, ali iznenađujuće tokom tajnog glasanja nije dobio većinu. U pismu koje je Bogićević uputio šefovima Socijaldemokratske partije, napisao je da je njegova kandidatura očigledno postala kamen spoticanja unutar četvorke", piše SZ.

List navodi da je nakon Bogićevićevog povlačenje kandidature Gradsko vijeće ipak ponovo glasalo i izglasalo Bogićevića za gradonačelnika, ali da je on ponovio da je njegovo povlačenje kandidature neopozivo. U pismu koje je Bogićević potom uputio građanima, podsjeća list, on je rekao da se teškog srca odlučio, ali da je to za njega bio jedini častan odgovor na svaki pokušaj da ga se ljudski i politički ponizi. List završava tekst citirajući režisera Dinu Mustafića, koji je rekao: "Ovo je velika politička i moralna sramota za cijeli grad."

Vakcine u Srbiji za susjede

Srbija je proteklog vikenda vakcinisala hiljade građana iz drugih balkanskih zemalja. O tome piše list Die Welt u tekstu pod nazivom "AstraZeneca za sve – besplatno i bez termina".

"Bilo je ljudi svih starosnih dobi, od kojih su neki poduzeli dug put. Došli su iz Crne Gore, BiH, Hrvatske ili Sjeverne Makedonije da bi u Srbiji dobili ono što nisu mogli u vlastitoj zemlji: vakcinu. Fahir je sa bratom i roditeljima krenuo iz Sarajeva u tri ujutro kako bi što ranije stao u red. Njegovi roditelji spadaju u rizične grupe, njegova majka ima 60 godina, otac 62. Bratu je tek 20 i zdrav je, ali u Beogradu se ovog vikenda mogao AstraZenecom vakcinisati svako – bez obzira na nacionalnost i starosnu dob. I to bez termina. "Vrlo smo zahvalni Srbiji, ali to je pomoć koja se i očekuje od susjeda", prevodi Fahir riječi svojih roditelja", piše Die Welt.

List citira Nikolu Nikodijevića, predsjednika Gradskog vijeća Beograda, koji je rekao da je tokom vikenda u salama Beogradskog sajma vakcinisano 9.600 stranih državljana.

"U posjeti smo Nikoli Burazeru u beogradskom Starom gradu. Glavni urednik stranice vijesti European Western Balkans poznaje razloge srbijanske velikodušnosti. I u Srbiji naime britansko-švedska vakcina ima problem imidža. Osim toga zemlja ima i sve veću grupu protivnika vakcine. "Većina Srba želi Sputnik i Sinopharm, a njih imamo dovoljno", kaže Burazer. "Zašto onda vlada ne bi trebala pokloniti AstraZenecu strancima ako je Srbi ne žele?" Osim toga to je istodobno, kako on dalje kaže, velika PR akcija Srbije kako u zemlji tako i u inozemstvu. Kampanja vakcinacije u Srbiji je u punom jeku. Trenutno iznosi 34 posto. Riječ je o postotku od kojeg su brojne države EU još uvijek daleko", piše Die Welt.

"To da Srbija pomaže svojim susjedima u nuždi će kod njih ostati u sjećanju još desetljećima", kaže Burazer za Die Welt.

Velika investicija bez rezultata

"Sjeverna Makedonija je puno investirala kako bi zadržala europsku pespektivu. Ipak proces integracije ne napreduje", piše Neue Zuercher Zeitung.

"Prijem u EU ipak ne napreduje unatoč velikom koraku pragmatične promjene imena, koje sa sobom nosi ogromnu simboliku. Najprije je početak pristupnih pregovora blokirao francuski predsjednik Emanuel Macron zbog njegovih temeljnih dvojbi oko procesa proširenja EU. A sada je istočni susjed Bugarska uložila veto. Slično kao i u slučaju Grčke riječ je o istoriji i identitetu pri čemu je prepreka za rješenje ovaj put možda još veća. Za Bugare je Makedonija čisti geografski pojam. Oni ne priznaju samostalnost makedonskog jezika, koji za nju slovi samo kao bugarski dijalekt. Time Bugarska u konačnici dovodi u pitanje nacionalni identitet Sjeverne Makeodnije", piše NZZ.

List piše da je u Skopju velika ljutnja zbog bugarskih zahtjeva. Istodobno se može osjetiti i temeljna frustracija zbog EU i usporenog procesa proširenja. "Ko sa sigurnošću može reči da okončanje sukoba sa Sofijom neće isplivati kao nova prepreka", pita se Neue Zuercher Zeitung.

(DEPO PORTAL/md)