Bolje spriječiti što više ako možemo, a možemo, moto je pod kojim je direktor kompanije „Sinkro“ iz Sarajeva Omar Kuštrić pokrenuo inicijativu da vlasnici privatnih kompanija u BiH kupe vakcine protiv korona virusa za svoje radnike.

„Zaposlenici su, uglavnom, ljudi mlađe dobi i dok oni dođu na red za vakcinisanje, mnogi će se zaraziti, odsustvovati sa posla i širiti zarazu, a dugoročne posljedice bolesti još ne znamo“, obrazložio je ovu odluku na svom Facebook profilu Kuštrić, direktor firme koje se bavi proizvodnjom namještaja.

Kako bi išao proces nabavke?

„Imamo 520 radnika, 520 života, životnih priča. Kroz razgovor smo došli na ideju da bi možda to bilo interesantno pokrenuti, da se bar osjećamo da nešto radimo, da na neki način doprinosimo”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Alma Kuštrić, menadžerka za ljudske resurse u kompaniji “Sinkro”, navodeći kako su ljudi u privatnom sektoru navikli da sami rješavaju svoje probleme.

Iz neformalnog susreta i razgovora nekoliko privrednika pokrenula se ozbiljnija priča, pojašnjava za RSE Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH koje želi inicijativu realizovati.

Inicijativa, kaže on, podrazumijeva da se privatne kompanije koje žele kupiti vakcine za svoje radnike, pridruže nabavci koju obavljaju entiteti, te plate i osiguraju dovoljnu količinu vakcina.

„Ideja je da se mi s nekom količinom našom tu 'zakačimo', da je isfinansiramo i da te donacije idu ciljano prema našim radnicima i prema lokalnim domovima zdravlja odakle su naše firme. Jedan dio firmi je veoma zainteresovan i da to donira lokalnoj zajednici, tamo gdje djeluju i da imaju neku lokalnu odgovornost“, kaže Smailbegović.

Vlada bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH, nakon ponovljenog roka za dostavu ponuda za nabavku vakcina protiv COVID-19, odabrala je 16. marta kompaniju Medimpex d.o.o. i naložila entitetskom Zavodu za javno zdravstvo da sa ovom firmom potpiše ugovor za nabavku 500.000 Sputnik V vakcina.

Ta vakcina nema dozvolu Svjetske zdravstvene organizacija (WHO) i Evropske agencije za lijekove (EMA).

Od četiri ponuđača koji su poslali dokumentaciju za nabavku vakcina protiv COVID-a 19, samo je kompanija Medimpex dostavila kompletnu do roka koji je istekao u utorak, 16. marta u 16 sati, saopšteno je iz Vlade Federacije BiH.

„Ugovorom treba definirati da ponuđač garantuje dobro izvršenje posla, da je količina prvog kontingenta najmanje 100.000 vakcina, a rok za njegovu isporuku tri radna dana od dana potpisivanja akreditiva“, navodi se u saopštenju Vlade.

Do sada se na upite o tome žele li učestvovati u nabavci odazvalo, kako kaže Smailbegović, oko 200 zainteresovanih kompanija svih profila i veličina u Federaciji BiH.

„Ovo je naš način da mi to nekako poguramo i ubrzamo i da investiramo dio naših sredstava. Nije nam to neki veliki problem, bar za većinu firmi, a s druge strane to ima i neku poslovnu logiku, jer vi, ipak, zaštitite zdravlje radnika, njihovih porodica, smanjiće se bolovanja, smanjiće se nedolasci na posao. Ja sam imao tu nesreću da prebolujem koronu i znam šta znači i ta vakcina, a i kakva je ta korona bolest“, kaže Smailbegović.

U dva mjeseca više od 13.000 radnika na bolovanju zbog korone

Poslodavci iz Federacije BiH stupili su u kontakt i s kolegama u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Republici Srpskoj. I oni su ideju prihvatili, kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i vlasnik kompanije „Krajina klas“ Saša Trivić.

„Mi smo kontaktirali moguće uvoznike tih vakcina. Imamo nekakvo njihovo okvirno obavještenje da bi se, u nekom roku od mjesec dana, po nekim povećanim cijenama u odnosu na standardne, mogao obezbijediti jedan dio vakcina. Za nas je to prihvatljiva varijanta“, potvrdio je Trivić.

Kako ističe Trivić, samo u novembru prošle godine, veliki broj poslodavaca imao je problema sa funkcionisanjem firmi, jer je veliki broj radnika bio bolestan.

„Mi smo upravo dobili podatke za decembar i novembar, gdje smo samo od korone imali prosječno po 13.500 radnika koji su bili na bolovanju. Znači, nas ta bolovanja koštaju značajno više nego vakcine. Smatram da poslodavci koji imaju mogućnost treba da ulože dio sredstava u preventivno čuvanje zdravlja radnika, samim tim i uštede sredstava“, navodi on.

O tome da se stanje komplikuje govore i podaci da je prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske zbog izolacije usljed zaraze korona virusom, odnosno kontakta sa zaraženim, od marta do septembra sa posla u RS odsustvovalo ukupno 10.293 radnika na manje od 30 dana. Bolovanja dužih od 30 dana, koja idu na teret Fonda, bilo je tek 681.

I u kompaniji „Sinkro“ kažu da je situacija sa širenjem korona virusa sve gora u posljednje vrijeme, kako za radnike, tako i za poslodavce. Vakcinom ne samo da štite život, nego i zajedničku egzistenciju, pošto je, prema riječima Alme Kuštrić, ova kompanija porodični biznis u koji su uložili sve.

„To je način zaštite naših radnika, ne samo njihovog zdravlja, nego njihovih života, njihovih porodica. Svi su oni u kreditima, mi ne možemo sebi dozvoliti da samo čekamo da se neko smiluje, a mi da u jednom momentu blokiramo sve i da ne možemo raditi” pojašnjava Kuštrić.

Siromaštvo raste, vakcina nema

U posljednjem ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zemlje Zapadnog Balkana, u dijelu koji se odnosi na BiH, navodi se da je pandemija korona virusa uvela BiH u najveću recesiju u posljednjih 25 godina, što uzrokuje prekid u normalnom funkcioniranju ekonomije.

Stopa registrovane nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini (BiH), zaključno sa oktobrom 2020. godine, iznosila je 33,9%, prema statističkim podacima.

Nezaposlenost je, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, od marta 2020, kada je počela pandemija COVID-a u BiH, do kraja te godine porasla za više od 2,5 procenta.

U drugom izvještaju Svjetske banke pod nazivom “Ekonomski i socijalni uticaj COVID-19” procjenjuje se da će potrošnja u BiH pasti za 3,5 do 6,7 procenata što će dovesti do povećanja siromaštva u 2020. godini, posebno među radnicima.

„Tako da se predviđa povećanje siromaštva u 2020. godini na 14,6 procenata. U zavisnosti od toga da li će kriza trajati jedan ili dva kvartala, oko 35.000 do 85.000 osoba će vjerovatno postati siromašno. Prije pandemije je siromaštvo među radnicima u najviše pogođenim sektorima iznosilo oko devet procenata“, procjena je Svjetske banke.

Dok poslodavci pokušavaju naći načina da vakcinišu radnike, ali i dio stanovništva kojem bi donirali vakcine, BiH još čeka na prve isporuke vakcina.

One su ugovorene u septembru 2020. godine sa COVAX mehanizmom (cilj mehanizma je osigurati ravnopravnu raspodjelu vakcina protiv korona virusa širom svijeta) u okviru Globalne alijanse za vakcine (GAVI).

Prema tom planu u u BiH treba stići 153.600 doza vakcine AstraZeneca i 23.000 doza cjepiva Pfizer-BioNtech, za šta su bosanskohercegovački entiteti izdvojili skoro 13 miliona dolara.

Za sada, jedine vakcine koje su stigle u FBiH jesu 10.000 doza AstraZeneca vakcine koje je 2. februara donirala Srbija, i sa kojim je 10. marta započeta vakcinacija uposlenika Opšte bolnice Abdulah Nakaš u Sarajevu. Ostatak je isporučen u svih deset kantona u FBiH.

U Republiku Srpsku do sada je stiglo 40.000 ruskih vakcina Sputnik V, koje su nakon odobrenja za upotrebu od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, raspoređene zdravstvenim ustanovama u ovom entitetu kako bi se započelo sa vakcinacijom.

Prema Planu vakcinacije protiv COVID-19, kojeg su usvojila oba bosanskohercegovačka entiteta, Republika Srpska (RS) i Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), u prioritetne skupine spadaju zdravstveni radnici i drugo zdravstveno osoblje, zatim štićenici socijalnih ustanova za starije osobe, odnosno osobe preko 65 godina, te radnici koji rade u tim ustanovama. Nakon toga na red dolaze osobe s hroničnim bolestima, kao i zaposleni u nekim značajnijim javnim službama.

(DEPO PORTAL/md)