Zahtijevanje od kandidata da dostave uvjerenja o nekažnjavanju u toku konkursne procedure je protuzakonito budući da je pozitivnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini koji propisuju vođenje evidencije o nekažnjavanju i davanje podataka iz te evidencije propisano na koji način se pribavljaju podaci o nekažnjavanju.
 

Poodavno je ovo objašnjeno iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH. Međutim, uvjerenje o nekažnjavanju i danas se nalazi na popisu dokumenata koji se traže od kandidata.
 

"Zakon o krivičnom postupku i Krivični zakon, zavisno da li je u pitanju nivo BiH, entiteti i Brčko Distrikt BiH, sadrže odredbe da "niko nema pravo tražiti od građanina da podnese dokaz o svojoj osuđivanosti, odnosno neosuđivanosti" kao i odredbe da državni organi i pravne osobe, kada za to postoji opravdan pravni osnov, po službenoj dužnosti pribavljaju podatke iz krivične evidencije", pojašnjeno je.

 
Uvjerenje često oduzima potrebno vrijeme kandidatu, procedura izdavanja traje oko sedam dana i naravno košta.
 

Pitanje je koliko građana Bosne i Hercegovine uopće zna za ovu odredbu i koliko ih je možda ostalo bez radnog mjesta zbog izostavljanja uvjerenja.

“Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH ističe da u svakom raspisanom konkursu treba razlikovati uvjete koje kandidat treba da ispuni od dokumentacije koju treba priložiti. Tako, nije sporno, ako postoji jasan zakonski osnov da se pod uvjetima navede da osoba nije krivično odgovarala. Međutim, po automatizmu to ne može biti popraćeno i u dijelu koji definira potrebnu dokumentaciju. Podaci o krivičnim presudama i podaci o zdravstvenom stanju spadaju u posebne kategorije ličnih podataka i obrada ovih podataka koja nije u skladu s navedenim zakonima i osnovnim principima obrade ličnih podataka s aspekta Zakona o zaštiti ličnih podataka predstavlja prekršaj za koji se može izreći novčana kazna", navedeno je ranije u obajšnjenju Agencije.  

Također, nije loše podsjetiti da postoje novčane kazne za prekršaj u slučaju protivpravne obrade posebne kategorije ličnih podataka kreću se od 50.000 do 100.00 KM za kontrolora, za odgovornu osobu od 1.000 do 15.000 KM a za zaposlenu osobu od 500 do 10.000 KM.

Stoga bi građani trebali više paziti na svoja prava, jer, sudeći prema sudskim presudama, one uglavnom idu u korist zaštitet podataka.

Istina je da je u velikom broju oglasa za javne kompanije izbačena stavka koja se odnosi na uvjerenje o nekažnjavanju, ali i dalje taj zahtjev možemo pronaći u znatnom broju.

Dakle, uvjerenje o nekažnjavanju se pribavlja po službenoj dužnosti, u slučaju potrebe.

Građani koji konkurišu nisu ga dužni dostaviti!

Ovo je presuda iz prošle godine, što zapravo pokazuje da se neke prakse često zaustavljaju. 

(Nap.ba, DEPO PORTAL/md)