Transkripti genocida u BiH

Karadžić kaže da se ne kaje zbog Srebrenice: Poslije ćemo se juriti sa Turcima po šumama

Front01.03.21, 10:31h

Karadžić kaže da se ne kaje zbog Srebrenice: Poslije ćemo se juriti sa Turcima po šumama
Objava stenograma sjednica Skupštine srpskog naroda u BiH, odnosno tzv. srpske republike BiH te RS-a predstavlja dokaze genocida i planiranog udruženog zločinačkog poduhvata

 

Memorijalni centar Srebrenica završio je istraživački projekat "Genocide papers" ili "Transkripti genocida", koji je praktično skup pretraživih stenograma/transkripata sjednica Skupštine srpskog naroda u BiH/Narodne skupštine Republike Srpske, piše Oslobođenje.


Ovi dokumenti su i ranije bili javni, ali, kako se navodi, nepristupačni i njihovi formati nisu učinili jednostavnim pretraživanje ovih sadržaja. Memorijalni centar je prepoznao njihov sadržaj važnim u procesu podizanja svijesti javnosti o postojanju šireg političkog konsenzusa o operaciji genocida nad bošnjačkim stanovništvom širom Bosne i Hercegovine.


Kako stoji u uvodu, "objava stenograma sjednica Skupštine srpskog naroda u BiH, odnosno tzv. srpske republike BiH te Republike Srpske od njenog osnutka do okončanja agresije i rata u BiH predstavlja svojevrsno svjedočanstvo genocida i dokaz planiranog udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem stvaranja etnički čistih srpskih prostora bez obzira na masovnost i brutalnost zločina nad nesrpskim življem i neprocjenjivu štetu izazvanu razaranjem privrednih, kulturnih, vjerskih i drugih dobara".


"Nije riječ o subjektivnoj interpretaciji žrtve takvog sistema", naglašeno je u projektu.


Projekat "Transkripti genocida" podsjeća na to da je Skupština srpskog naroda u BiH, "kao najviši predstavnički i zakonodavni organ srpskog naroda u BiH", konstituisana 24. 10. 1991. godine u Sarajevu. Pozivajući se na pravo naroda na samoopredjeljenje i samoorganizovanje, Skupština 21. decembra 1991. (četvrta, op. a) donosi odluku da se pristupi formiranju Republike Srpske BiH kao federalne jedinice u sastavu države Jugoslavije, kao i o priznavanju republike srpske Krajine.


"Takođe treba da oročimo ili u okviru ove tačke ili u kasnijoj raspravi rok dokle ćemo voditi razgovore i pregovore s partnerskim ili koalicionim strankama. Jer, očigledno, ako se ova nadmena koalicija ne urazumi, da ne mogu ovako da rade, ja sam, gospodo, ubijeđen da će 21. decembar 1991. godine biti početak bune protiv dahija", kazao je tada član GO SDS-a Rajko Dukić.


Ranije je Skupština od 11. decembra 1991. godine donijela preporuku "oružanim snagama o očuvanju teritorijalne cjelokupnosti Jugoslavije".


"Polazeći od ustavne uloge JNA, Skupština srpskog naroda u BiH s pravom očekuje i poziva JNA da u slučaju ugroženosti srpskih teritorija u BiH i srpskog naroda, kao i drugih naroda koji žive na tim teritorijama u BiH, od bilo koga i sa bilo koje strane, pruži svu potrebnu zaštitu u odbrani ljudskih života i njihove imovine", navedeno je jasno u drugoj preporuci, a sve je pročitao Momčilo Krajišnik.

 

Na sjednici održanoj u maju 1992. usvojena je jedna od presudnih odluka Skupštine, Odluka o strateškim ciljevima srpskog naroda u BiH, prema kojoj su prioriteti srpskog naroda u BiH, između ostalog, "državno razgraničenje sa druge dvije nacionalne zajednice", "uspostavlјanje koridora u dolini rijeke Drine, eliminisanje Drine kao granice između srpskih država"... U diskusiji o ovim strateškim ciljevima poslanicima Skupštine, u ime svih boraca i starješina s fronta, obratio se generalpukovnik Ratko Mladić, napominjući kako je rat u BiH "…tek počeo tu i tamo". Govoreći o namjerama rukovodstva, istakao je: "Lјudi i narodi nisu pilјci niti klјučevi u džepu, pa ćemo ih premjestiti tamo-amo. To je lako reći, a teško ostvariti... Prema tome, mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu. Pa to je, to neće, ja ne znam kako će gospodin Krajišnik i gospodin Karadžić objasniti svijetu. To je, lјudi, genocid".


Tadašnji predsjednik RS-a i SDS-a Radovan Karadžić na sjednici u julu '92. godine upitao je: "Šta ćemo mi raditi ako dobijemo državu u kojoj smo manjina?".


"Šta ćemo raditi ako zbog jednog potoka ili jedne, jednog brda golog izginemo i opet dobijemo neprijatelja u svoju državu na taj način, ovo što kaže g. Kuprešanin u Evropi se vrti na neki nezvaničan način (...) da Evropa ne želi i ne smije da dozvoli islamsku državu ovde, to je naš veliki problem, to je naš najveći problem", rekao je.


Jedan od osnivača SDS-a Vojo Kuprešanin na Skupštini u januaru 1993. upitao je: "Gospodo, da li je muslimanski narod uopšte narod?".

 

"Narod koji je proizveden i nastao Titovom koncepcijom 1974. dobija takvu jednu poziciju kao Grci u najmanju ruku (...) A idući skup srpske opštine kada bude ja predlažem da muslimanski narod izbacimo kao narod. Nijedna evropska država, nijedan narod u svetu ih ne bi priznao. A Bosnu trebamo ili maksimalistički. To nije maksimalistički, to je realno, to je historijski, to je srpska zemlja. Mi se iz prošlosti spotičemo nekoliko puta oko pojmova. Gospodo, da li je muslimanski narod uopšte narod? Da li da mi taj narod izbacimo kao narod i da kažemo da je to srpski narod muslimanske vjeroispovijesti. Mi smo dobili jednu veliku podvalu. Ta podvala je tu i mi smo njena žrtva. Ili BiH. Ma čija je Bosna i Hercegovina? Ona je od pamtivijeka srpska zemlja. Tačno je da su tu Turci bili neko vrijeme – 500 godina. Mi smo istjerali Turke, istjerali smo Austrijance, istjerali smo Nijemce. I opet Bosna nije srpska, već je Bosna muslimanska, nacije ili naroda koji ne postoji. Pa zar opet to nisu srpske gluposti. Pa ako sada radimo tu glupost, mi elementarnu grešku pravimo. Kao u osnovnoj školi. A idući skup srpske općine kada bude ja predlažem da muslimanski narod izbacimo kao narod. Ni jedna evropska država, ni jedan narod u svijetu ih ne bi priznao. A Bosnu trebamo ili maksimalistički. To nije maksimalistički, to je realno, to je historijski, to je srpska zemlja, kazao je.

 

Na istoj sjednici Krajišnik je rekao: "Dobro, gospodo, možemo sada da se opredijelimo i zauzmemo stav da su Muslimani kao narod komunistička tvorevina. Mi ne prihvatamo tu vještačku naciju. Smatramo da su Muslimani sekta, grupacija ili skupina, turske provenijencije (...) Gospodo, hvala vam, usvojili smo zaklјučke jednoglasno".


Na jednoj od sjednica održanih u oktobru 1995. Milorad Dodik ustvrdio je da je "najveća greška rata Srebrenica i Žepa i za to neko treba da snosi odgovornost".

 

"Nismo se olako smjeli odreći prostora na kojima smo mi mogli da pravimo diplomatske poene, a mi smo napravili diplomatsku propast. Ko je odgovoran za to? Mi smo legalizovali pred MZ da se mogu uzeti zaštićene zone, a onda smo nakon pet dana galamili kako ne može se na zaštićenu zonu RSK udarati, a mi smo prije pet dana uradili to što smo uradili. Izgubili smo poziciju koju smo mogli da branimo."


Na istom zasjedanju Karadžić je kazao da je "kao vrhovni komandant stao iza plana za Žepu i Srebrenicu".


"Za Srebrenicu uglavnom, Žepa se podrazumijevala. Gospodo, mi bismo izgubili rat da postoji Žepa sa 90 hilјada naoružanih muslimana, izgubili bismo rat. Lično sam nadgledao plan bez znanja GŠ, i ne krijući, nego slučajno nailazeći generala Krstića i savjetovao mu da pravo ide u grad i da proglasi pad Srebrenice, a poslije ćemo se juriti sa Turcima po šumama, odobrio sam i bliži zadatak i radikalni zadatak i ne kajem se za to. Nije tačno da smo mi zbog toga imali Krajinu, kao sve do tada Hrvatska nije namjeravala da napadne Krajinu i napala je zbog Srebrenice, ili zbog toga se svijet nije sažalio nad Srbima", riječi su Karadžića.


Kada su u pitanju mediji i propaganda, Karadžić je na 5. sjednici upitao "zar jedinstvena BiH ima šansu kada je pridjev - srpski - atribut - srpsko na TVSA i Oslobođenju poprimilo pežorativan karakter".


"Je li to naša jedinstvena BiH, je li to naša jedinstvena televizija koju je najmanje u jednoj sredini izgradio i finansirao srpski narod. Je li Oslobođenje naše jedinstveno glasilo koje postoji u najvećoj mjeri samo da bi blatilo srpski narod, da bi ga potkazivalo na grijehe što neće da učestvuje u rasturanju zajedničke otadžbine Jugoslavije."

 

Treba kazati da je projekat "Transkripti genocida" finansiran direktno iz budžeta Memorijalnog centra Srebrenica, bez podrške vanjskih donatora.


- Projekat će dostaviti ovu aplikaciju univerzitetima i organizacijama civilnog društva u regiji, ali i medijima. Otvoreni smo za saradnju sa istraživačima, novinarima i svim pojedincima, grupama i organizacijama koji su zainteresirani za korištenje ovih materijala kako bismo podigli svijest javnosti o sadržaju i aktivnostima tzv. Narodne skupštine Republike Srpske od 1991. do 1996. godine. Platforma će u narednom periodu biti plasirana i online putem, a cilj ju je dodatno proširiti u budućnosti, navode iz MCS-a.
 


(DEPO PORTAL/dg)



Komentari - Ukupno 47

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još