'Slobodni mediji za slobodno društvo'

Strast za otkrivanjem istine i upornost su temelji istraživačkog novinarstva

Mediji24.02.21, 13:03h

Strast za otkrivanjem istine i upornost su temelji istraživačkog novinarstva
Radionice o istraživačkom novinarstvu za novinare/ke iz lokalnih medija je održana u okviru projekta “Slobodni mediji za slobodno društvo” koji implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BiH uz podršku Evropske unije

 


Istraživačko novinarstvo je korektiv društva u kome živimo, ono pomaže građanima i građankama da dođu do informacija o različitim koruptivnim radnjama, aferama, povezanosti kriminala i politike i zbog toga je neophodno jačati kapacitete novinara/ki za produkciju istraživačkih priča, posebno u lokalnim medijima. Ovo je istaknuto tokom radionice o istraživačkom novinarstvu za medijske djelatnike iz lokalnih medija, kao i za slobodne novinare koja je održana u organizaciji Udruženja BH novinari putem Zoom platforme.


Edukatorica Zinaida Đelilović iz Magazina Žurnal kaže da je dnevno novinarstvo prenošenje informacija od izvora do publike, dok je istraživačko novinarstvo kopanje ispod površine.


- Svaki novinar nije istraživački novinar, ali može biti. To je osoba koja je, bez obzira na medij u kome radi, spremna da bude uporna, da ima timski duh, da ima smisla za rad sa ljudima, strast za pronalaskom istine i pomalo podsjeća na policajca-detektiva, samo što za razliku od policije novinar komunicira sa javnošću - smatra Đelilović.


Kada govorimo o temama kojima se bave istraživački novinari, edukatorica Dragana Erjavec sa Radio Slobodna Evropa kaže da mladim novinarima to na početku izgleda kao ozbiljni problem i da im se na prvu čini kako nema dobrih tema za istraživanje.


- Novinari koji iza sebe imaju godine iskustva imaju već izoštrena čula, pa teme pronalaze na svakom koraku. Jedan od najboljih izvora za priče su podaci koji su dostupni svima, to su upravo vijesti koje svakodnevno čitamo, a u sebi skrivaju prvorazredne medijske senzacije - ističe Erjavec dodajući da istraživačka priča uvijek mora imati društvenu važnost za veliki broj ljudi, da otkriva nepoznate činjenice i da je to uvijek autorsko djelo jednog ili više novinara koji su dosta vremena proveli radeći na temi.


Istraživački novinari moraju da budu dobro informisani, da odsluškuju šta se dešava u zajednici, da postavljaju pitanja na pravim mjestima, te da budu blizu izvora događaja ili da poznaju ljude koji su bliski izvorima informacija. U ovom segmentu jako su važni kontakti, što predstavlja dugotrajan proces u kome i izvori i novinari stiču međusobno povjerenje.

 
- Kada govorimo o izvorima vrlo je važno da znamo da nam izvor daje istinitu informaciju, te je naš zadatak da ispitamo vjerodostojnost podataka. Povjerenje između novinara i ljudi koji daju informacije se može najbolje definisati kao poslovni dogovor od koga i jedna i druga strana imaju neku korist - kaže Erjavec.


Istraživački postupak u novinarstvu ima nekoliko faza, a obično započinje fazom predistraživanja u kojoj se pregleda arhiva redakcije, kontaktiraju se kolege, drugi mediji, potencijalni sagovornici, te se pregleda dostupna dokumentacija.


Zinaida Đelilović ističe da ukoliko se u ovoj fazi pokaže da je tema vrijedna truda i da ima osnova za istraživanje, dalje se radi na prikupljanju dokumentacije i to najčešće kroz slanje zahtjeva institucijama za slobodan pristup informacijama.


- Naravno, postoje i alternativni načini prikupljanja informacija, ali oni uvijek moraju da budu u skladu sa etičkim standradima profesija i njihova vjerodostojnost se mora provjeravati. Nakon pregleda dokumentacije, krećemo sa intervjuisanjem sagovornika, odbacujemo bitno od nebitnog, konsultujemo se sa zakonskim odredbama koje se odnose na temu i tako se polako slažu kockice i otkrivaju poveznice između glavnih aketra priče - kaže Đelilović.


Biti istraživački novinar u lokalnoj zajednici je poseban izazov, jer novinari u ovim sredinama nemaju dovoljno sopstvenih kapaciteta niti mehanizama sa kojima bi se suprostavili vještim političkim manipulacijama i pritiscima na medije, ali i na njihov profesionalni rad.


Admir Kadrić, novinar Radio Brčkog smatra da medijski djelatnici imaju odlično oruđe - medij putem koga odmah mogu stupiti u kontakt sa javnošću, pomoći u rasvjetljavanju afera i doprijeti do javnog mnjenja, ali i do institucija koje dalje mogu dokazivati malverzacije i zbog toga je veoma bitno da novinari u cilju boljeg informisanja javnosti rade istraživačke priče u lokalnim zajednicama.


- Nije nimalo jednostavno u ovakvom trenutku, i u društvenom sistemu kao što je naš raditi na istraživačkim pričama, jer je veliko nepovjerenje kod građana/ki usljed pojave velikog broja portala bez impresuma, bez etičkih standarda, koji prenose vijesti bez ikakvih provjera stvarajući pomutnju kod javnosti šta jeste a šta nije odgovorno i profesionalno novinarstvo. Još jedan problem je i to što istraživačke priče koje razotkrivaju različite afere rijetko dovode do sudskih istraga, ali zato novinaru mogu donijeti tužbu za klevetu, pa se postavlja pitanje da li taj novinar želi više uopšte raditi takve priče - mišljenja je Kadrić, dodajući da bi jedno od rješenja moglo biti i razvijanje mreže istraživačkih novinara koji će raditi na pričama iz lokalnih zajednica.


Velida Kulenović, radijska novinarka iz Zenice je sličnog mišljenja, jer istraživačke priče koje razotkrivaju sve anomalije društva ne dovode do istraga, nema osjećaja odgovornosti kod onih koji su dio koruptivnih radnji, već raznoraznim manipulacijama te osobe nastavljaju da se bave javnim poslovima.


- Posebno apostrofiram lokalne zajednice, gdje su novinari pod stalnim pritiskom, umjesto da informišu građane, educiraju ih i govore o svim problemima u svojoj zajednici, oni su pod stalnim napadima, te kontrolom lokalne vlasti. Ako imate izabrane lokalne političare koji zagovaraju afirmativno pisanje i koji čak kritikuju bilo kakvo kritičko novinarstvo onda je teško govoriti o istraživačkom novinarstvu u lokalnim medijima - naglašava Kulenović.  


Učesnici/ce radionice su se složili da je prisutan trend povezivanja istraživačkih novinara sa različitim centrima moći, a sve u cilju diskreditacije novinara, kao i njihovih priča, kako bi se izvršio pritisak na medijske djelatnike da ne istražuju i ne otkrivaju afere i koruptiivne radnje koje nagrizaju bh. društvo. Još problematičnije je, prema mišljenju učesnika/ca, da kada novinari istraživači otkriju neku afreu, korupciju gdje su umješani političari postoje novinari koji rade u medijima koje podržavaju političari i onda napadaju tog kolegu koji je objavio priču, čime se gubi novinarska snaga i solidarnost.


Radionice o istraživačkom novinarstvu za novinare/ke iz lokalnih medija je održana u okviru projekta “Slobodni mediji za slobodno društvo” koji implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BiH uz podršku Evropske unije. Cilj projekta je jačanje nezavisnog i slobodnog novinarstva u lokalnim zajednicama, te primjena evropskih standarda u zaštiti slobode izražavanja i pristupa građana kvalitetnim i objektivnim informacijama.

 

(DEPO PORTAL/ad)

 

 

 



Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!