Šefica Ureda za povratak u Vladi Grada Štokholma Emina Krzović kazala je da je vladalo veliko interesovanje za taj skup prvenstveno zbog činjenice da su školski programi u BiH neujednačeni i nisu na nivou potreba hendikepirane djece.

"Roditelji koji se iz svijeta žele vratiti u BiH žive u strahu, jer ne znaju kako da će se njihovo dijete integrirati. Ko će se brinuti za njega i šta je garant da ono neće biti žrtva neuređenog sistema koji ne vodi brigu o hendikepiranoj djeci", kazala je Krzović.

Prema riječima direktorice dobrinjske Gimnazije Sabihe Miskin, ta škola je jedna od rijetkih koja je dobila mogućnost da riješi probleme s kojima se suočavaju hendikepirana djeca i da odgovori njihovim zahtjevima u potpunosti.

"Školski programi trebali bi se prilagoditi hendikepiranoj djeci. Ne treba zaboraviti da imamo oko 250.000 hendikepiranih osoba u BiH i loša briga o njima stvara prvo osjećaj da su segregirani.  Takav odnos stvara i ogromne troškove, a inkluzivna nastava trebala bi da rješava upravo te probleme, da smanji siromaštvo i socijalnu isključenost te djece. Stoga je današnja konferencija izuzetno važna", kazala je Miskin.

U rad konferencije aktivno su se uključile švedske stručnjakinje za oblast inkluzivne nastave. Supervizor u toj oblasti Miriam Lindstrom govorila je o načinu na koji sistem mora stvoriti uslove, zakonsku osnovu i podzakonske akte tako da se individualno pristupi svakom učeniku i rješavanju njegovog problema.

"Svakome učeniku koji je u stanju potrebe moramo pristupiti na drugačiji način ako želimo da inkluzija ima efekta", zaključila je Lindstrom.

U diskusiji je kazano da se sistemski treba pristupati problemima hendikepirane djece kad im je nakon osnovne škole potrebno prilagođavanje za srednju školu. U tom smislu najviše se mora raditi na edukaciji nastavnika, roditelja, djece i općenito cijele zajednice, da bi se izbjeglo socijalno isključivanje djece.

"Zakonska regulativa u Bosni i Hercegovini, koja tretira uključivanje djece s posebnim potrebama u školski sistem već izvjesno vrijeme postoji, ali u ovom trenutku nedostaju podzakonski akti koji bi pomogli nastavnicima, pedagozima i psiholozima kako da djeluju.

Na ovaj način je ostavljen upravo školskom osoblju jedan potpuno nedefiniran prostor. Nastavnici svojom kreativnom energijom mogu djeci omogućiti da izađu iz svijeta segregacije, ali i da duboko zapadnu u njega", prenosi BMG.

Organizatori Konferencije započeli su stvaranje jake mreže koja bi u perspektivi trebala veze između BiH i Švedske pretvoriti u kvalitativnu pomoć djeci sa posebnim potrebama.

(FENA, BLIN MAGAZIN, DEPO PORTAL/tg)