Nakon što su i zapadni stručnjaci utvrdili kako je ruska vakcina Sputnik V. dovoljno djelotvorna protiv COVID-a 19, u Njemačkoj se počelo intenzivno razmišljati o njegovoj proizvodnji u zemlji. I savezni ministar zdravstva Jens Spahn je ove sedmice izjavio kako se „razgovara" s Moskvom da bi se u Njemačkoj našli proizvodni kapaciteti za rusku vakcinu.

Gotovo odmah se javio i predsjednik vlade pokrajine Sachsen-Anhalt Rainer Haseloff koji je potvrdio da su se Rusi obratili kompaniji IDT Biologika kako bi razmotrili proizvodnju te vakcine u njenim pogonima na istoku Njemačke.

„Tu nema ideoloških predrasuda prema Sputniku V. Pozdravljamo sve što bi moglo pomoći borbi protiv korone", izjavio je glasnogovornik pokrajinske vlade novinarima. „Ako IDT Biologika želi proizvoditi rusku vakcinu i ako ga odobre nadležna tijela EU-a, mi kao pokrajinska vlada ćemo, naravno, učiniti sve kako bi pomogli toj kompaniji."

Ovakva dobrodošlica političara se lako može razumjeti, obzirom na sve veće nezadovoljstvo u Njemačkoj zbog tako sporog postupka vakcinisanja. Naime, ova zemlja daleko zaostaje ne samo za Izraelom, nego i za SAD-om ili Velikom Britanijom. Kritika je osobito glasna jer je zapravo jedna njemačka kompanija – BioNTech iz Mainza – prva stvorila vakcinu, ali se Berlin nije potrudio od te firme tražiti da što prije podmiri potrebe domaćeg tržišta.

Nekadašnja istočnonjemačka „Tvornica cjepiva"

IDT Biologika (kratica od Impfstoffwerk Dessau-Tornau, Tvornica cjepiva Dessau-Tornau) je farmaceutska kompanija koja proizvodi čitav niz preparata, pretežno za injektivno korištenje, kako vlastitih tako i drugih kompanija. Kompanija je osnovana još prije čitavog stoljeća, a za vrijeme socijalizma joj je zadaća u prvom redu bila proizvodnja vakcina za veterinu. Sad je dio Skupine Klocke i opet se prvenstveno bavi humanom medicinom, a jedan od važnijih izvora prihoda joj je proizvodnja citostatika. Zapošljava oko 1.400 djelatnika u pogonima u Dessau-Rosslau i Magdeburgu na istoku Njemačke, a ima i pogon u Rockwilleu u američkoj saveznoj državi Maryland. Taj pogon je američka vlada proglasila pogonom od posebnog strateškog interesa jer se tamo proizvodi i vakcinu protiv boginja.

Kako se prošle godine počeo širiti virus korone, ova kompanija je i sama pokušala stvoriti vakcinu. U tome ju je podržala i njemačka vlada podrškom od 114 miliona eura. No njen preparat MVA-SARS-2-S, koji je razvijen s Njemačkim centrom za istraživanje zaraza (DZIF), kod ljudi nije pokazao očekivani efekat zaštite. Nedavno se iz te kompanije čulo kako se i dalje radi na tom preparatu, ali da su zbog prvobitnih neuspjeha oko dva mjeseca u zaostatku i iza predviđenih rokova.

Vakcina se već radi punom parom

No u njenim pogonima se već naveliko proizvodi tuđa vakcina: u novom pogonu u Dessau-Rosslaua je od siječnja/januara već proizvedeno oko 8 miliona doza vakcine razvijene kod AstraZenece i na univerzitetu Oxford. Izvršni direktor IDT Biologika Jürgen Betzing se nije htio izjašnjavati o mogućnosti da se kod njih proizvodi ruska vakcina, nego je tek izjavio kako oni razgovaraju s „raznim proizvođačima" i raspravljaju o „izazovu pouzdane isporuke vakcina".

„Naša tehnologija je trenutno veoma tražena", izjavio je za list Mitteldeutsche Zeitung. Dodao je i kako je njegova kompanija jedan od najvažnijih pogona za proizvodnju vakcina u čitavom svijetu. No dodaje i kako bi priprema za proizvodnju još jedne vakcine u Njemačkoj trajala „četiri do pet mjeseci". Čak i te rokove naziva „ambicioznima", ali kaže da IDT to može postići.

Nešto ranije se oglasio i direktor razvoja IDT-a Andreas Neubert koji je pozvao medije da takvim napisima o skoroj proizvodnji Sputnika V. u Njemačkoj ne potiču očekivanja od proizvođača vakcina koja se ne mogu ispuniti. Kaže kako IDT „nema slobodnih kapaciteta, ali ima kapaciteta koje bi mogli dograditi". No i to traži vremena, izjavio je za Deutschlandfunk: „Svaki proces kojeg stvorimo, svaka kontrola kvalitete i tehnologija, sve traži određeno vrijeme. Ako nam ne dopustite to vrijeme, to neće funkcionirati i to je sve što mogu reći."

Prvo – dozvola za EU

No čak i prije takvih razmišljanja gdje bi se ono moglo još proizvoditi, ruska vakcina treba biti odobrena za upotrebu u EU-u. Preparat ruskog Nacionalnog istraživačkog centra Gamaleja zapravo se i u Rusiji još testira, makar je Moskva još prošle godine odlučila da će ga masovno koristiti. Prema trećoj fazi testova, ono je pokazalo efikasnost u 91,6% slučajeva.

Podršku davanju dozvole ruskog preparata ponudila je i njemačka kancelarka Angela Merkel, a Francuska, baš kao i Španija su već javile kako su spremne koristiti i tu vakcinu. Kako tvrde ruski fond RDIF, koji je i financirao razvoj Sputnika V., dosad je tim preparatom vakcinisano preko 2 miliona osoba u 15 zemalja svijeta.

(DEPO PORTAL/md)