Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik danas se na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu osvrnuo na brojne aktuelne teme, uključujući proces vakcinacije u BiH, migracijsku krizu, euroatlantski put BiH.

Osvrnuo se i  na pitanje odnosa spram aktuelnog saziva i odluka Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH), kao i na ekonomske prilike u RS-u, ponavljajući pritom određen broj već poznatih stavova.

Referirajući se na problem koji se odnosi na proces vakcinacije, Dodik je ukazao na nesređenost tržišta u tom pogledu, navodeći da se s problemima na tom planu susreću i razvijene zemlje, te da se ni Evropska unija nije snašla u ovom procesu, a da je slično bilo i na početku pandemije.

- To može da bude ozbiljan problem povjerenja u osnovne vrijednosti same EU, a to je, prije svega, solidarnost – kazao je Dodik.

Istaknuo je da je prethodni dan razgovarao s važnim ljudima te dobio garancije da će RS-u osigurati oko 100.000 vakcina koje bi u februaru trebale stići iz Ruske Federacije od različitih proizvođača.

Kazao je kako će vakcine u RS-u biti besplatne i da u tom pogledu ne treba spekulirati, te da svim građanima treba dati mogućnost izbora.

- Što se tiče FBiH, ja ne znam kakvo je stanje, ali očigledno da je neophodno direktnim kontaktima, bez koncentrisanja nabavki (Covax)  pokušati obezbjediti vakcine – kazao je Dodik, a na novinarski upit može li se angažirati kako bi i FBiH dobila vakcine, odgovorio je potvrdno, pozivajući druga dva člana Predsjedništva da se izjasne u vezi s tim.

Konstatirao je kako se u BiH situacija oko smještaja migaranata smiruje, ali da određena pitanja ostaju otvorena, te da je Vlada RS osigurala 50 kontejnera koje će po potrebi dostaviti na određene lokacije.   

Podsjetio je i na razgovore s ministrom vanjskih poslova Grčke i američkim ambasadorom u Sarajevu, koji su bili fokusirani na pitanje kretanja BiH ka EU i aktivnosti na tom planu, potcrtavajući da u sklopu 14 tačaka iz Mišljenja Evropske komisije, prednost treba dati tačkama/zahtjevima koji se odnose na pravosuđe te im pristupiti cjelovito, a ne segmentarno, uključujući i reformu VSTV-a BiH.

Usprotivio se kozmetičkim promjenama u pravosuđu i u oblasti zakonodavstva, kao i eventualnom zadiranju u nadležnosti, te potcrtao odgovornost EU kao partnera u tim procesima.   

Ponovio je već poznate stavove u vezi s NATO integracijskim procesom, navodeći kako ‘Program reformi’ ne prejudicira članstvo, te da RS ostaje izvan procesa integracija, a da saradanja sa Savezom nije sporna.

U osvrtu na ekonomsku situaciju u RS-u najavio je nove investicije i projekte na planu dodatnog zapošljavanja, navodeći da je taj bh. entitet dobro prošao kroz period pandemije i da trenutno  ima više zaposlenih, nego prije pojave pandemije.

Ekonomsku situaciju u RS-u ocijenio je stabilnom, podsjećajući kako je neopaženo prošla vijest da RS isplaćuje prosječnu plaću od 500 eura, te da se može ići s povećanjem penzija od oko tri posto.

Kada se radi o odnosu spram CIK-a BiH, Dodik je najavio da će SNSD u toku naredne sedmice podnijeti pojedinačne tužbe prema svim članovima CIK-a u vezi s odlukom o ponavljanju izbora u Doboju i Srebrenici, navodeći kako se “radi o politički motivisanim odlukama i nedoraslim ljudima u CIK-u BiH”, te da je daleko više prigovora bilo u Mostaru, a da je onda neko rekao da se ti izbori priznaju.

Na upit da li je ta najava možda odgovor na prijavu koju je CIK podnio protiv njega, Dodik je kazao da nije, te da je to najavljivao i prije.

- Kada sam govorio o personama u CIK-u, nikada to nisam činio prema njima kao individuama, nego kao prema političkim ljudima… Ako je gospođu dotičnu nešto povrijedilo, ja se izvinjavam javno… – kazao je, aludirajući na članicu CIK-a Vanju Bjelicu-Prutina, te pitajući se koga je on tamo (u CIK-u BiH) povrijedio da bi protiv njega bila podnesena prijava.

 Istovremeno, optužio je opoziciju u RS-u – političke stranke PDP i SDS za “dvostruko igru”, ilustrirajući tu tvrdnju njihovom podrškom zajedničkom kandidatu u Srebrenici te ponašanjem članova CIK-a koji su njihova “produžena ruka”.

Na novinarski upit u vezi s najavom mogućnosti neizlaska na izbore 2022. , Dodik je potvrdno odgovorio, navodeći da se to pitanje razmatra unutar SNSD-a, te da je na tom pitanju angažiran veći broj pravnika/ljudi koji rade u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

Kazao je i kako insistira na konsenzusu oko svih izbornih uvjeta, izražavajući spremnost SNSD-a da sudjeluje u izradi novog Izbornog zakona BiH.  

(FENA/dg/ad)