Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH u otvorenom pismu

Nakon sramnog smanjenja vladanja učenici u Doboju: 'Direktorica Dervišefendić svjesno ignorira važeće zakone BiH!'

Front06.01.21, 11:58h

Nakon sramnog smanjenja vladanja učenici u Doboju: 'Direktorica Dervišefendić svjesno ignorira važeće zakone BiH!'
Kako je konstatirao Ustavni sud, može se zaključiti da ovaj datum predstavlja simbol zajedničke antifašističke borbe svih naroda u BiH u II svjetskom ratu i njihove težnje da BiH bude ravnopravna federalna jedinica u bivšoj Jugoslaviji, kao i da narodi koji u njoj žive budu ravnopravni, piše u otvorenom pismu

 

Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Dževad Mahmutović uputio je otvoreno pismo direktorici i članovima Školskog odbora OŠ "Petar Kočić" kod Doboja u kome se navodi da je u toj školi došlo do diskriminacije i neosnovanog kažnjavanja povratničke djece i nepoštivanje zakona države Bosne i Hercegovine zbog njihovog kažnjavanja jer nisu došli na nastavu na Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

 

“Obraćam vam se povodom nedopustivog, eklatantnog primjera neosnovanog kažnjavanja i diskriminacije povratničke djece u entitet Republika Srpska, a koja su odlukom direktorice OŠ ‘Petar Kočić’ kažnjena smanjenjem vladanja zbog odsustva sa nastave 25. novembra 2020. godine – na Dan državnosti Bosne i Hercegovine“, navodi se u pismu upućenom direktorici škole Mevlidi Dervišefendić i Školskom odboru.

 

“Riječ je o svjesnom ignoriranju važećih zakona BiH koji su na snazu, konkrentno Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti BiH, a kojim je određeno da ‘na Dan državnosti državni organi, preduzeća i druga pravna lica ne rade’. Ustavni sud BiH je u predmetu U 22/16, rješavajući zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske, donio odluku kojom je konstatirao da je Zakon o proglašenju 25. novembra Dan državnosti BiH donesen 6. marta 1995. godine kada je Republika BiH bila međunarodno priznata država i članica Ujedinjenih naroda“, piše u otvorenom pismu.

 

“Ustavni sud zapaža da se datum 25. novembar odnosi na Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH, koje je održano 25-26. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. …značaj ovog datuma je u tome što je donesena odluka o konstituiranju BiH kao ravnopravne federalne jedinice u jugoslovenskoj federaciji. Predsjedništvo Prezidija ZAVNOBiH-a je bilo sastavljeno na način koji je odražavao ravnopravnost svih naroda u BiH (predsjedavao je dr. Vojo Kecmanović, a zamjenici su bili Avdo Humo, Đuro Pucar Stari, Aleksandar Preha, te sekretar Hasan Brkić). Na tom zasjedanju je donesena i Rezolucija ZAVNOBiH-a, u kojoj je najprije istaknuto da su se ‘prvi put u istoriji BiH sastali predstavnici srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda, povezani čvrstim bratstvom u ustanku, s ciljem da na osnovu rezultata oružane borbe naroda Jugoslavije i naroda u BiH donesu političke odluke koje će otvoriti put našim narodima da urede svoju zemlju onako kako to odgovara njihovoj volji i interesima’. U Rezoluciji je navedeno: ‘Narodi BiH vijekovima su živjeli zajedno, međusobno izmiješani i povezani zajedničkim interesima’, te da ‘hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska, i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena BiH u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba i Muslimana i Hrvata’“, podsjeća Mahmutović u odluci Ustavnog suda BiH.

 

U pismo se navodi da je Ustavni sud BiH zaključio da je 25. novembar datum koji je vezan za historiju srpskog naroda jednako kao i hrvatskog i bošnjačkog, odnosno da ovaj datum nije povezan s događajem koji je srpski narod na bilo koji način isključio.

 

“Naprotiv, kako je konstatirao Ustavni sud, može se zaključiti da ovaj datum predstavlja simbol zajedničke antifašističke borbe svih naroda u BiH u II svjetskom ratu i njihove težnje da BiH bude ravnopravna federalna jedinica u bivšoj Jugoslaviji, kao i da narodi koji u njoj žive budu ravnopravni. Ustavni sud smatra da 25. novembar kao datum, čije se obilježavanje kao državnog praznika nastavilo u BiH i nakon raspada bivše Jugoslavije, ima simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednosti koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na uvažavanju i poštovanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva. U Odluci Ustavnog suda BiH je posebno naglašeno da ‘načelo kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda nameće obavezu entitetima da ne diskriminiraju, u prvom redu, one konstitutivne narode koji su, u stvarnosti, u položaju manjine u odgovarajućem entitetu’“, piše u otvorenom pismu.

 

“Na sramnom primjeru iz OŠ ‘Petar Kočić’ očito je kako je izricanjem kazne smanjenja vladanja učenicima koji su bili odsutni sa nastave na Dan državnosti BiH došlo do kršenja temeljnih principa vladavine prava koja podrazumijevaju obavezu poštivanja i usklađenosti nižih zakona i drugih propisa sa zakonima i propisima na višim nivoima vlasti. Umjesto poštivanja važećeg Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti BiH koriste se najrigidnije mjere kažnjavanja onih koji Zakon poštuju i koji slave navedeni državni praznik, a što ne smije biti prešućeno, niti će ostati bez reakcije. Naprotiv, pružit ćemo svu potrebnu podršku povratnicima čija djeca su žrtve diskriminacije u vidu pravne, stručne i svake druge vrste pomoći kako bi se suzbile ovakve i slične retrogradne pojave u svakom dijelu Bosne i Hercegovine, bez izuzetka. Vas koji kršite zakone i ne poštujete državu u kojoj živite ćemo represivnim metodama prisiliti na to“, ističe se u pismu Mahmutovića.

 

Zaštita prava svih građana, a pogotovo povratnika kao najugroženije kategorije, te poštivanje zakona države obaveza je svih i u svakom dijelu BiH, pa tako i u entitetu RS, pita se Mahmutović.

 

“Selektivna primjena zakona i propisa u funkciji diskriminacije drugog i drugačijeg je nedopustiva i predstavlja svjesno urušavanje principa vladavine prava i povjerenja građana u pravni sistem i institucije u Bosni i Hercegovini, a to niko iole društveno osviješten ne smije dozvoliti bez obzira na krajnje namjere svojih političkih mentora, odnosno nalogodavaca“, piše u pismu.

 

Mahmutović je uz otvoreno pismo priložio i Odluku Ustavnog suda U-22/16 koja tretira važeći Zakon o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine.

 

(DEPO PORTAL/md)