Pored brojnih drugih nedaća koje je sa sobom donijela panedmija koronavirusa sve izraženiji je problem porasta nasilja i uznemiravanja zaposlenih u zdravstvenom sektoru.

Izvješća Međunarodne organizacije rada (ILO) govore kako je izloženost zdravstvenih djelatnika diskriminaciji, stigmatizaciji, nasilju i uznemiravanju u porastu u cijelom svijetu.

Zdravstveni radnici suočeni su s diskriminacijom kako pacijenata, tako i obitelji pacijenata koji su stavljeni u izolaciju ili su preminuli od posljedica zaraze koronavirusom.

Dr. Ivana Pavlović iz ambulante obiteljske medicine u Mostaru u razgovoru za Fenu ističe kako je nasilje nad liječnicima i ostalim medicinskim osobljem posebice izraženo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gdje je osoblje u prvom kontaktu s pacijentima.

- Učestalije je nasilje nad mladim liječnicima, osobito ženama, i to emocionalno nasilje, a pritom mislim na vrijeđanje, nazivanje pogrdnim imenima, psovanje, prijetnje, zastrašivanje - kazala je dr. Pavlović, dodavši kako je zabilježeno i nekoliko slučajeva fizičkog nasilja nakon čega je morala intervenirati i policija.

Po njezinim riječima, obiteljski liječnici jako su izloženi psihičkom pritisku i napadima zbog kompliciranih pravila u svakodnevnom radu i stalnih sukoba s pacijentima, koji često preko zdravstvenog sustava pokušavaju riješiti svoje socijalne i egzistencijalne probleme.

- Pacijenti se najčešće žale na činjenice koje su vezane uz samo funkcioniranje zdravstvenog sustava, a na koje mi zdravstveni radnici nemamo velik utjecaj - pojasnila je dr. Pavlović.

To su, primjerice, duge liste čekanja, obavezno naručivanje na preglede koji nisu hitni, nestrpljivost pacijenata, pretjerani ili neopravdani zahtjevi, neopravdano korištenje bolovanja i slično.

- U doba pandemije obim posla je puno veći, papirologije je sve više, a vremena za pacijenta sve manje. Medicinsko osoblje je iscrpljeno i psihički i fizički jer mjesecima radi u otežanim uvjetima, a pacijenti su strahu, nestrpljivi, nervozni. Ekonomska situacija je sve lošija i puno pacijenata je ostalo bez posla i bez redovnih financijskih primanja što također utječe na njihovo ponašanje - ističe dr. Pavlović.

Problematično je i to što većina pacijenata ne zna na koji način funkcionira zdravstveni sustav u Bosni i Hercegovini niti su upoznati sa svojim pravima, ali i obavezama koje imaju kao pacijenti.

- Naravno, uvijek ima i slučajeva gdje je ponašanje medicinskih radnika razlog zbog kojeg je nastao konflikt - kazala dr. Pavlović.

Dodala je kako je nasilje postalo općeprihvaćen model ponašanja u bh. društvu.

- Pacijenti koji su agresivni većinom će dobiti sve što traže što je uvijek na štetu svih, a posebno pacijenata koji poštuju pravila i ne primjenjuju silu - upozorila je.

Zaposleni u zdravstvu vjeruju kako bi korak u smjeru rješavanja tog problema bio usvajanje zakonskih izmjena kojima bi se napad na zdravstveno osoblje tretirao kao napad na službenu osobu.

- Ako želimo zaštititi i sačuvati zdravstvene radnike neophodno je da nadležni što prije riješe ovo pitanje - istaknula je dr. Pavlović.

Poreda nasilja u samim zdravstvenim ustanovama u porastu su i verbalni izljevi mržnje u medijskom prostoru.

- Zadnjih godina svjedoci smo senzacionalističkih naslova ispod kojih su gotovo uvijek osuđujući komentari čitatelja, koji često pozivaju na nasilje nad medicinskim osobljem, a da se uopće ne zna ima li možda i druga strana priče. Ovim putem molim medije da izvještavaju na odgovoran način. Mediji ne bi trebali uzrokovati problem nego biti akteri pozitivnih promjena - poručila je na kraju razgovora dr. Pavlović.

(FENA/dg)