Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Općinski sud u Sarajevu – najveći sud u regiji – tako ga je novinarima predstavila njegova predsjednica Janja Jovanović. Iako ga naziva palatom pravde, u njemu se godinama krše propisi o zapošljavanju, unapređenju i penzionisanju uposlenika.

Predsjednica Jovanović je od 2015. godine zaposlila ili rasporedila najmanje devet radnika na poslove za koje nisu imali odgovarajuću stručnu spremu i položen stručni ispit, a zadržala je i one koji su trebali biti penzionisani.

Zbog ovakvih propusta predsjednicu Općinskog suda je kaznila Disciplinska komisija pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV). Iako tvrdi da nije stručnjak za radne odnose, Jovanović kaže da se u ovim slučajevima ne radi o nezakonitim radnjama.

“Ja se više bavim ovim nekim drugim poslovima nego radnim odnosima”, rekla je Jovanović.

Namješteni namještenici

U Općinskom sudu u Sarajevu radi preko 530 zaposlenika. Većinu čine namještenici sa srednjoškolskom stručnom spremom – stručni saradnici, daktilografi, arhivari, kuriri, vozači, portir… Za svaku ovu poziciju pojedinačno su propisani uvjeti koje moraju ispunjavati prema Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Tokom 2018. i 2019. godine na adresu Upravnog inspektorata Kantona Sarajevo (KS) stiglo je više anonimnih prijava zbog nepropisnog raspoređivanja 23 osobe. Inspektori su provjerili ove navode i utvrdili da je to slučaj kod sedmero zaposlenika. Uz to, novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su pronašli da još dvoje zaposlenika nije ispunjavalo uvjete za dobijanje posla u Sudu.

Inspektori su od predsjednice Jovanović zatražili da otkloni te nepravilnosti. Jedna od njih je u vezi sa namještenicom Biljanom Krkeljaš. Kada je imenovana za predsjednicu Suda 2013. godine, Jovanović ju je zatekla na poziciji višeg referenta u pisarnici za prijem i unos dokumenata. Novinarima je rekla da Krkeljaš nije jedina te da tada više zaposlenika nije imalo položen stručni ispit i odgovarajuću stručnu spremu za pozicije na kojima su se nalazili.

Krkeljaš je u Sud primljena sa diplomom tehničkog smjera, iako su za ovu poziciju Pravilnikom propisane škole društvenog smjera. Ona nije imala ni položen stručni ispit niti dokaze o poznavanju rada na računaru. Ovaj posao je radila sve do januara 2018. godine kada ju je Jovanović premjestila na poziciju višeg referenta za upravljanje predmetima, za koju također nije ispunjavala uvjete.

Janja Jovanović je karijeru započela u Općini Centar gdje je radila kao pomoćnik sekretara Sekretarijata za stambene, imovinskopravne poslove i katastar. Nakon toga je prešla u Pravobranilaštvo Grada Sarajeva i preuzela dužnost pomoćnika pravobranioca. Od jula 1997. godine počinje raditi u međunarodnoj organizaciji – Komisiji za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica (CRPC). Za sudiju Općinskog suda u Sarajevu imenovana je 2003. a za predsjednicu Izvršnog odjeljenja 2008. godine.  Predsjednica Općinskog suda u Sarajevu je od 2013. godine.

Krkeljaš kaže da je u međuvremenu položila stručni ispit, a nadala se da će je zaposliti sa diplomom više škole „upravo zato što ja imam moju diplomu prvog stepena pravnog fakulteta i pod tim uslovima sam i primljena“.

Nakon inspekcijske kontrole Jovanović ju je rasporedila na poziciju daktilografa, što je prema propisima bila jedina pozicija koju je Krkeljaš mogla raditi.

“Ali, ta uposlenica ne zna da kuca. Znate, daktilograf u sudu mora biti mnogo stručan. On mora da kuca perfektno”, kaže Jovanović.

Iznenađena izjavom predsjednice, Krkeljaš je novinarima CIN-a rekla da je u Sudu radila različite poslove i da je stekla veliko iskustvo: „Stvarno, pa, mislim, koliko ljudi neškolovanijih od mene ima i vi ste našli mene?!“

Propisi o zapošljavanju su kršeni i zbog poznanica predsjednice Jovanović. Daktilografkinja Olja Avdagić je zaposlena na Sudu sa srednjom medicinskom školom i bez položenog stručnog ispita, dok je sekretarka Suda Vesna Rašeta ostala raditi iako je trebala u penziju.

Njih tri su prije dolaska u Sud zajedno radile u Komisiji za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica (CRPC).

Jovanović kaže da namještenike bira komisija koju ona imenuje. Komisija kandidate testira i utvrđuje da li ispunjavaju sve propisane uvjete. Na osnovu informacija koje dobije od komisije predsjednica Suda bira najbolje ocijenjenog kandidata.

Namještenici su prema propisima dužni položiti stručni ispit u roku šest mjeseci od dana prijema, u suprotnom im prestaje radni odnos. Stručnim ispitom se provjerava znanje iz oblasti koje su potrebne za obavljanje poslova namještenika: osnova ustavnog sistema, organizacije organa uprave, upravnog postupka, radnih odnosa u organima državne službe te uredskog i arhivskog poslovanja.

Avdagić je u Sudu zaposlena 2015. i četiri godine je radila bez stručnog ispita i odgovarajuće stručne spreme.

“Ona je dobro kucala. Nije imala položen državni ispit, njoj je dat rok da otkloni tu nepravilnost, što je u skladu sa zakonom”, objasnila je Jovanović.

Avdagić je diplomirala na Fakultetu pravnih nauka u Vitezu iste godine kada se zaposlila u Sudu. Na konkurs za državnog službenika se prijavila 2018. godine i danas radi kao stručni saradnik za izvršenje krivičnih sankcija.

Međutim, da bi prošla na ovom konkursu, Avdagić je morala imati pet godina radnog staža na poziciji namještenika i položen stručni ispit ili uvjerenje o obavljenom jednogodišnjem stažu u struci sa visokom stručnom spremom. Kako nije položila stručni ispit, izabrala je drugu opciju.

Uvjerenje o jednogodišnjem radnom stažu joj je izdalo Udruženje „Obala Art Centar“ na osnovu dva ugovora o volontiranju od po šest mjeseci. U njemu je navedeno da je tokom 2015. i 2016. godine radila na pravnim poslovima u organizaciji 21. i 22. Sarajevo Film Festivala (SFF).

U Federalnom ministarstvu pravde tvrde da se na osnovu ovih ugovora ne stiče radni staž i da se uvjerenje o volontiranju ne može koristiti na konkursu za državnog službenika. U Agenciji za državnu službu (ADS) Federacije Bosne i Hercegovine, koja je provodila konkursnu proceduru, nemaju nadležnost da provjeravaju na osnovu kakvog ugovora je uvjerenje izdato. Enisa Hodžić, pomoćnica direktora ADS-a, kaže da uvjerenje ne bi bilo prihvaćeno da je u istom bilo navedeno da je izdato na osnovu Zakona o volontiranju.

Kada je inspekcija otišla u „Obala Art Centar“, utvrdila je da ne postoji evidencija o tome da je Avdagić zaista radila pravne poslove o čemu joj je izdata potvrda. „Neki su mogli raditi dva sata naveče, neki sat vremena, neki osam sati, a neki se uopće ne pojave“, odgovorili su inspektorima iz ovog udruženja.

Prema podacima iz ugovora sa „Obala Art Centrom“ Avdagić je za SFF volontirala u isto vrijeme kada je radila u Općinskom sudu. Avdagić je rekla da je svoje obaveze u Udruženju uredno obavljala i da je na osnovu toga dobila uvjerenje.

Također, predsjednica Jovanović je sekretarki Suda Vesni Rašeta prolongirala odlazak u penziju za pet mjeseci. Rašeta je radila sve dok inspekcija nije utvrdila ovu nepravilnost.

Ostatak priloga pronađite ovdje

(DEPO PORTAL/mr)