Uz njihova imena, navedena su i imena njihovih očeva. S obzirom da se radi o obavještajcima SIPA-e koji imaju visoke činove, oni su zaduženi i za istraživanje najdelikatnijih slučajeva, posebice ubojstava, korupcije i organiziranog kriminala. Po logici stvari, od 20. oktobra, kada su objavljena njihova imena, oni ne mogu tajno raditi svoj opasni posao.
Inače, Agencija za istrage i zaštitu raspisala je 17. septembar ove godine interni konkurs za unapređenja pripadnika te državne institucije u više činove, a odluku je donijela Komisija za unapređenje čiji je predsjednik Sado Halilović.
S obzirom da se radilo o internom konkursu, potpuno je nejasno kako i zbog čega su imena 75 obavještajaca javno objavljena i stavljena na uvid svakome ko otvori zvaničnu veb stranicu Agencije za istrage i zaštitu. Time je na najdirektniji način ugrožena njihova sigurnost, a dovedene su u pitanje i dalje istrage na kojima su radili.
Najstroža tajna
Praksa u svim zemljama svijeta je potpuno suprotna - imena pripadnika državne obavještajne službe najstroža su tajna. U mnogim zemljama tajna je i ime direktora glavne obavještajne službe, a pogotovo se ne objavljuje njegova fotografija.
Mirko Lujić, direktor SIPA-e, Marko Dominković, zamjenik direktora, Anđelko Hrgić, pomoćnik direktora za kriminalističko - istražni odjel i Mirza Lišinović, pomoćnik direktora za Odjel za unutarnju kontrolu ( na veb stranici su objavljene i njihove fotografije i biografije) još se nisu javno oglasili povodom skandaloznog objavljivanja imena 75 obavještajaca.
Nije naodmet prisjetiti se češkog slučaja - u avgustu su na internetu objavljena imena bivših obavještajaca i to je bila afera svjetskih razmjera.
Odmah je zasjedao Parlament, a epilog su bili brojni otkazi iako se radilo o spisku ljudi koji odavno ne rade u češkoj obavještajnoj službi.(San/BLIN/tg)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook