U Bosni i Hercegovini 61 funkcioner na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou trenutno obavlja dodatne funkcije u institucijama, javnim ustanovama i javnim preduzećima, a veći broj tih funkcionera proveli su cijeli ili dio mandata u direktnom sukobu interesa.

Podaci su to iz Registra nosilaca javnih funkcija u BiH, koji je danas na pres-konferenciji u Sarajevu predstavio Transparency International u BiH (TIBiH), a koji zasad obuhvata podatke o 763 nosioca funkcija.

Kako je u tom kontekstu istaknula izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić, ova se asocijacija već godinama bavi sukobom interesa u BiH i unapređenjem mehanizama za sprečavanje sukoba interesa, uključujući i angažman na unapređenju zakonskog okvira u tom pogledu, a što je jedan od 14 prioriteta BiH na evropskom putu.

Potcrtala je, istovremeno, kako je Registar otvoren za dopunu i podložan promjenama, te da će, osim podataka o političkim stranka iz kojih dolaze, uskoro obuhvatiti i informacije o povezanosti javnih funkcionera s privatnim sektorom, kao i podatke o nosiocima javnih funkcija na lokalnom nivou.

Upozorila je kako se zakoni koji bi na odgovarajući način trebali regulirati tu oblast nalaze u proceduri dugi niz godina, izloženi brojnim opstrukcijama na nivou njihovog usvajanja, te da su otpori ogromni, odnosno da oni koji bi trebali da usvajaju te zakone, zapravo, ne žele bilo kakvu vrstu kontrole.

- Ono što je posebno problematično jeste pojava da jedan dio nespojivih i višestrukih funkcija uopšte nije regulisan zakonom – kazala je Korajlić, navodeći kako zakoni o sukobu interesa veoma usko obuhvataju nosioce javnih funkcija, te da su nerijetki slučajevi potpuno proizvoljnog tumačenja zakona, ili izbjegavanja njegove primjene.

Dodala je da je neophodno ustanoviti nezavisnu komisiju/profesionalno tijelo koje bi bilo zaduženo za provedbu zakona u oblasti sukoba interesa, podsjećajući da, bez obzira na brojne prijave koje je TIBiH podnio, izostaje sankcioniranje slučajeva sukoba interesa.

Viši istraživač u TIBiH Damjan Ožegović pojasnio je kako je spomenuti registar objavljen na stranici te asocijacije, da je otvoren za sve građane, a da je njegovo pretraživanje moguće po različitim kriterijima, uključujući administrativni nivo, organizaciju, političku stranku…

Precizirao je kako je svrha Registra uočavanje nosilaca javnih funkcija koji obavljaju dva ili više mandata, te da sadrži filtere koji olakšavaju pretraživanje i koji upućuju na konkretnu osobu, a da se informacije o njima prikupljaju s internet stranica institucija, kao i upućivanjem zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

Po njegovim riječima, analiza podataka iz Registra pokazuju da je najviše funkcionera iz RS-a koji obavljaju dva ili više angažmana, te da je slična situacija i na kantonalnom nivou, dok je u FBiH i na državnom nivou prisustvo te pojave znatno manje.

Kako je rečeno, od svih funkcionera koji obavljaju duple funkcije, njih 14 su istovremeno poslanici i članovi vlade na različitim nivoima vlasti, a to bi trebalo biti zabranjeno izmjenama Izbornog zakona BiH koje su prošle Predstavnički dom PSBiH.

Prema podacima iz Registra, petoro zastupnika u Parlamentu Federacije BiH istovremeno se nalaze u upravi javnih preduzeća i ustanova kao i jedan poslanik i jedan ministar na nivou BiH.

U trenutnom sazivu Narodne skupštine RS od 83 poslanika njih 22 trenutno su dio uprave javnih ustanova i javnih preduzeća, a od tog broja čak 13 poslanika se nalazi u upravljačkim strukturama javnih preduzeća, iako to zakon zabranjuje, ali je vlast našla model po kojem to prolazi nekažnjeno, navode iz TIBiH.

Poslanicima se u nedogled produžavaju mandati vršioca dužnosti direktora javnih preduzeća jer nadležna Komisija za utvrđivanje sukoba interesa uporno tumači zakon na način da v.d. direktora nije isto što i direktor u smislu ovog zakona, iako to nigdje nije navedeno, također ističu iz TIBiH te dodaju kako postojeći zakoni dozvoljavaju poslanicima na svim nivoima da budu na čelu javnih ustanova iako u brojnim slučajevima skupštine čiji su poslanici usvajaju budžete i izvještaje tih istih ustanova.

TI BiH je kroz monitoring izborne kampanje zabilježio i brojne primjere zloupotreba resursa javnih preduzeća i ustanova za izbornu kampanju funkcionera koji se nalaze u upravljačkim tijelima, ali ne postoji zakonska mogućnost da se to sankcionira.

Prema istim podacima, pored državnog i entitetskog, još 22 funkcionera na kantonalnom nivou obavljaju dodatne funkcije od čega se šest slučajeva odnosi na ministre u tehničkom mandatu, dok su ostali funkcioneri ujedno članovi upravljačkih struktura u javnim ustanovama i preduzećima.

U ovom trenutku ukupno 25 izabranih zvaničnika su trenutno direktori javnih ustanova i javnih preduzeća, dok njih 20 sjedi u upravnim i nadzornim odborima.

Iz TIBiH podsjećaju kako posljednji izvještaj GRECO o provođenju preporuka iz oblasti sprečavanja korupcije među članovima parlamenta, jasno naglašava da BiH ništa nije uradila od posljednjeg izvještaja, te da nije ostvarila napredak u unapređenju propisa iz oblasti sukoba interesa.

Registar nosilaca javnih funkcija nastao je kao rezultat projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije”. Njegovu realizaciju finansijski podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a projekat se implementira zajedno sa partnerskom organizacijom Centri civilnih inicijativa (CCI).

(FENA/md)