Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Dževad Mahmutović ocijenio je u razgovoru za Fenu, u povodu Međunarodnog dana ljudskih prva, 10. decembra, da je poštivanje ljudskih prava u BiH na nezadovoljavajućem nivou naglašavajući da o ozbiljnosti ove problematike govori i činjenica da će upravo ovaj parametar biti jedan od ključnih na osnovu kojih će se cijeniti spremnost naše zemlje da postane dio Evropske unije.

Zamjenik ministra naglašava da taj cilj ne treba promatrati kao puku formalnost nego način za podizanje standarda života građana BiH, odnosno dosezanje evropskih standarda.

- To je jedini efikasan način borbe protiv iseljavanja i način da naše nove generacije svoju budućnost grade u BiH, a ne izvan nje. To je stvarni vitalni nacionalnih interes svih nas – poručio je Mahmutović. 

Nažalost, kako je dodao, svjedočimo sveprisutnom kršenju ljudskih prava u BiH u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovnom  i pravosudnom sistemu, a što je dodatno pogoršano uslijed aktualne pandemije COVID-19.

- Svjedočimo i široko rasprostranjenoj diskriminaciji čemu doprinosi i neujednačen sistem zaštite, nedovoljna kapacitiranost i nekoordinirano djelovanje nadležnih institucija u prevenciji i zaštiti naših građana od svih oblika diskriminacije, a posebno ranjivih grupa: povratnika, Roma, osoba sa invaliditetom, žrtava nasilja te LGBT populacije – naveo je Mahmutović.

Dodao je kako je neophodno hitno krenuti u strateško rješavanje ovih problema gdje je prvi korak usvajanje strategija o ljudskim pravima i diskriminaciji.

- Posebno zabrinjavajuće stanje je u oblasti slobode govora i medija zbog nepostojanja efikasnih mehanizama regulacije medijskog prostora što sa jedne strane dovodi do ekspanzije govora mržnje i ugrožavanja mentalnog zdravlja građana, a sa druge do neefikasne zaštite medijskih profesionalaca od napada i onemogućavanja u obavljanju njihove časne profesije – naveo je Mahmutović.

Kada se govori o poštivanju ljudskih prava Mahmutović je naveo kako se treba imati na umu činjenicu da je BiH među zemljama sa najvećim stepenom usvojenih standarda u oblasti zaštite ljudskih prava.

- Stvoren jaz između olako prihvaćenih međunarodnih obaveza i prakse u oblasti poštovanja ljudskih prava, a što je rezultiralo gomilanjem neizvršenih obaveza države počev od presuda Evropskog suda za ljudska prava te obaveze sprječavanja nekažnjivosti i postizanja pravde i odštete za žrtve torture, okončanja procesa traženja više od 7.000 nestalih osoba, izjednačavanja prava ranjivih grupa, donošenja sveobuhvatnog socijalnog dokumenta u cilju smanjenja siromaštva… – naveo je Mahmutović.

Visoka stopa nezaposlenosti ukazuje kako su takve mjere potrebne za sve kategorije naših građana.

- Posebno bih tu istaknuo povratnike kojima je u većini onemogućen pristup tržištu rada, što je očiti primjer diskriminacije. Poražavajući je podatak o postotku povratnika u organima vlasti i javnim preduzećima čime se krši i Odluka Ustavnog suda o konstutivnosti naroda BiH kojom je obavezna proporcionalna zastupljenost naroda u skladu sa popisom stanovništva iz 1991.– kazao je Mahmutović.

Sva navedena problematika već je konstatirana kroz brojne izvještaje i preporuke evropskih i tijela Ujedinjenih nacija za zaštitu ljudskih prava sa kojima Ministarstvo redovno sarađuje.

- Niz je aktivnosti na tom planu: nedavno je okončana monitoring posjeta Evropskog komiteta o prevenciji torture, usvojen je program provođenja preporuka Komiteta za prava osoba sa invaliditetom do 2020. godine. Nadležnim tijelima UN-a prezentiran je izvještaj po Međunarodnoj konvenciji o eliminaciji rasne i svih oblika diskriminacije i Međunarodnoj konvenciji o pravima svih radnika migranata i članova njihovih porodica i Komitetom za prava djeteta - naveo je Mahmutović.

U cilju osiguranja direktne podrške na promociji i zaštiti ljudskih prava tokom ove godine osigurana su grant sredstva kao podrška radu Međureligijskom vijeću BiH od 100.000 KM, organizaciji Crvenog krsta/križa BiH - 150.000 KM, Jevrejskoj zajednici u BiH - 15.000 KM, a u toku je i realizacija grant sredstava u iznosu od 2,4 miliona KM koja su namijenjena za: promociju ljudskih prava, integraciju Roma, projekte nacionalnih manjina, porodice nestalih osoba, osobe sa invaliditetom, žrtve trgovine ljudima, podršku lokalnim zajednicama za projekte sa iseljeništvom…

- Većina navedenih grant sredstava odnosi se na finansiranje projekata nevladinih organizacija koje su naš najpouzdaniji partner na terenu i koji su zaslužni za brojne pozitivne procese u oblasti poštovanja ljudskih prava u našoj zemlji, a koje ne bi postigli bez saradnje sa nevladinim organizacijama – zaključio je Mahmutović.

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se svakog 10. decembra, na dan kada je potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 1948. godine i kada su se nacije svijeta okupile da pokušaju jednom zauvijek zakopati posljedice genocida iz Drugog svjetskog rata i kada je prvi put u historiji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika”.

(DEPO PORTAL/dg)