Centralna banka BiH

Snažan pad ekonomske aktivnosti u BiH u 2020. godini: Kada možemo očekivati oporavak

Biznis Klub09.12.20, 20:16h

Snažan pad ekonomske aktivnosti u BiH u 2020. godini: Kada možemo očekivati oporavak
U tekućoj godini se očekuje kako će jedino rast državne potrošnje donekle ublažiti smanjenje ukupne ekonomske aktivnosti, dok će sve ostale komponente bruto društvenog proizvoda bilježiti značajan pad, saopćeno je iz CBBiH

 

Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) saopšteno je u srijedu (9. decembar) da se očekuje snažan pad ekonomske aktivnosti u 2020. godini u BiH.

 

“Stagnacija će se osjetiti u svim sektorima društva i ekonomije, a u naredne dvije godine ne očekuje se rast realnog BDP-a (bruto društvenog proizvoda) iznad 3 posto”, navodi se u saopštenju.

 

"U tekućoj godini se očekuje kako će jedino rast državne potrošnje donekle ublažiti smanjenje ukupne ekonomske aktivnosti, dok će sve ostale komponente bruto društvenog proizvoda bilježiti značajan pad. Uslijed nepovoljnih kretanja na tržištu rada, pada ino doznaka, smanjene kreditne aktivnosti te smanjenja potrošačkog optimizma, očekuje se snažan pad lične potrošnje u 2020. godini. Jedino u slučaju ove komponente agregatne potrošnje ne očekuje se povratak na pretkrizni nivo do kraja 2022. godine", saopšteno je iz CB BiH.

 

“Dostizanje pretkriznog nivoa ekonomske aktivnosti očekuje se najranije 2022. godine. Prethodna projekcija snažnijeg oporavka u 2021. godini je pomjerena za kraj projekcijskog perioda, prvenstveno zbog intenziteta drugog vala pandemije, ali i slabijeg od očekivanog efekta vladine potrošnje na ekonomsku aktivnost u zemlji tokom 2020. godine", dodaju u Centralnoj banci.

 

U saopštenju se navodi da se vrijednost srednjoročnih projekcija BDP-a nakon 2,6 iz prošle godine, u ovoj godini procjenjuje na -4,6.

 

Stopa BDP-a u sljedeće dvije godine mogla bi, prema procjenama CBBH iznositi 2,7 i 3,0 posto.

 

“Na godišnjem nivou inflacija (indeks potrošačkih cijena) u ovoj godini iznosiće - 0,6 posto, u sljedećoj godini 0,5 i u 2022. godini 0,9 posto. Lična potrošnja sa ovogodišnjih -5.3 posto, sljedeće godine bi trebalo da iznosi 2,7 posto, a u 2022. godini 2,2 posto”, navodi se u saopštenju.

 

Dodaje se kako se u 2021. i 2022. godini očekuje rast značaja investicija u generisanju bruto društvenog proizvoda, pod pretpostavkom održavanja kontinuiteta javnih investicija.

 

"U skladu s trendovima u realnoj ekonomiji, blaže jačanje inflatornih pritisaka očekuje se tek od naredne godine", navodi se u saopštenju.

 

Objavljivanje narednog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija CBBiH za period 2021. - 2023. godina planirano je za maj 2021. godine.

 

"U narednim objavama, trenutne projekcije za 2021. i 2022. godinu mogu biti podložne snažnijim revizijama ukoliko se epidemiološka situacija ne poboljša do kraja prvog polugodišta naredne godine i ukoliko negativni efekti na ekonomsku aktivnost u glavnim trgovinskim partnerima budu znatno lošiji u odnosu na naše projekcijske pretpostavke", stoji u saopštenju.

 

Iz CB BiH navode da projekcije mogu biti korigovane i na više ukoliko se epidemiološka situacija, zbog pronalaska vakcine, znatno poboljša u zemlji i svijetu, već u prvom polugodištu.

 

To bi, ističu u Centralnoj banci rezultovalo bržim oporavkom turističke i vezanih djelatnosti. Takođe, projekcije mogu biti korigovane na više i ukoliko se intenziviraju javne investicije i provedu neke od dugo najavljivanih strukturnih reformi.

 

Prema podacima Centralne banke BiH, vanjski dug sektora generalne vlade Bosne i Hercegovine, prema inokreditorima na kraju drugog kvartala 2020. godine, iznosi 8,666 milijardi KM (4,333 milijardi eura).

 

Na kraju 2019. godine vanjski dug je iznosio 8,140 milijardi KM (4,052 milijardi eura).

 

Zbog loših ekonomskih pokazatelja, od 30. novembra traju pregovori Bosne i Hercegovine sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o novom zaduženju za dodatni iznos od 750 miliona evra.

 

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, najavljujući u septembru početak pregovora sa MMF-om izjavio je da će "Ta sredstva će služiti kako bi se eliminisale posljedice pandemije korona virusa, ali i pokrenuli novi investicijski ciklusi.“

 

Odmah sa početkom pregovora, 30. novembra, MMF-u je pismo poslala grupa ekonomista, navodeći da se "dobiveni novac usmjerava u tekuću budžetsku potrošnju, bez bilo kakve jasne namjene i provedbe obećanih reformi".

 

“Stoga, želimo vas zamoliti i kao građani i kao grupa ekonomista, da prilikom pregovora oko zaključenja novog kreditnog aranžmana, uzmete u obzir činjenicu dosadašnjih neispunjenih obećanja predstavnika vlasti, smatrajući da su potrebni jasni uslovi i namjena utroška sredstava", navodi se u pismu grupe ekonomista koju potpisuju Svetlana Cenić, Draško Aćimović, Zoran Pavlović, Admir Čavalić i Faruk Hadžić.

 

Posljednji kredit MMF je odobrio Bosni i Hercegovini u aprilu ove godine i to u iznosu od 330 miliona evra za borbu protiv pandemije korona virusa. Kamatna stopa je na bazi 1,05 posto uz grejs period od 39 mjeseci.

 

Ovaj kredit izazvao je političku krizu u BiH oko raspodjele, a novac je oko dva mjeseca bio na računu Centralne banke BiH.

 

Početkom juna Savjet ministara Bosne i Hercegovine postigao je dogovor o raspodjeli MMF-ovog kredita.

 

Od ukupnog novca, 61,5% je dato Federaciji BiH sa njenih deset kantona, 37,5% Republici Srpskoj, a jedan posto Brčko distriktu. Otplatu duga vrše entiteti i Brčko distrikt.

 

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, ukupan obim vanjsko trgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvih deset mjeseci 2020. godine iznosio je 20,4 milijarde maraka (više od 10 milijardi evra) i smanjen je za 3,5 milijardi maraka (1,62 milijarde evra) ili 15 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

 

U periodu januar – septembar 2020., vrijednost izvoza iz BiH iznosila je 7,8 milijardi maraka (oko 4 milijarde evra), uz smanjenje od 1,1 milijardu maraka (550 miliona evra) ili 13 posto.

 

Istovremeno, uvoz je dostigao vrijednost od 12, 6 milijardi maraka (oko 6 i po milijardi evra). Za 2,4 milijarde maraka (1,2 milijarde evra) uvoz u BiH je manji nego u istom periodu prošle godine, podaci su Vanjskotrovinske komore BiH.

 

(slobodnaevropa.org, DEPO PORTAL/md)

 

 



Komentari - Ukupno 5

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!