Amerikanci biraju sebi predsjednika na zaista jedinstven i složan način. Zašto je to tako?

Davni tvorci američkog Ustava (1787.) na tegobnim pregovorima, koji su neprekidno trajali četiri mjeseca, su po riječima prvog predsjednika Vrhovnog suda Džona Maršala (Johna Marshall) stvorili Ustav „namijenjen da traje vjekovima, te stoga prilagođen raznim krizama u ljudskim odnosima“.

Kako birati predstavnika moćne izvršne vlasti koja se sastoji samo od jedne osobe, a da se eliminira opasnost da se takav položaj pretvori u „začetak monarhije“? Kako spriječiti da većina slabo informiranog naroda izabere potencijalnog tiranina? Sa druge strane izbor od strane Kongresa bi mogao takođe biti „opterećen spletkama, intrigama i frakcijama“. Tvorci Ustava su smislili čudan izum – izborni kolegijum.

Na taj način kada građani glasaju za demokratskog predsjednika i potpredsjednika, oni glasaju za članove izbornog kolegijuma koje su izabrali stranački prvaci u njegovoj državi. Ako neko glasa za republikanskog kandidata, on glasa za drugu grupu članova izbornog kolegijuma. Svi članovi izbornog kolegijuma u nekoj državi glasaju u svojoj državi. Za njih važi pravilo da pobjednik dobija sve glasove. Po takvom sistemu glasanja moguće je da kandidat koji je u ukupnom skoru dobio više glasova od svog protivnika ne bude izabran. Najpoznatiji takvi „manjinski“ predsjednici su bili Ejbraham Linkoln (Abraham Linkoln)..., Džon Kenedi (John F. Kennedy..., pa do Donalda Trampa (Donald Trump) koji je izabran (2016.) sa ukupno manje glasova od protivnice Hilari Klinton (Hillary Clinton). Kako je to moguće?

Svojevremeno je časopis „U.S. News & World Report“ sastavio tumačenje komplikovanog izbornog mehanizma.

Na primjer, neko je odnio ubjedljivu pobjedu u nekoj mnogoljudnoj državi, a u drugoj takođe mnogoljudnoj državi izgubio sa malom razlikom. Na taj način je moguće da dobije više glasova od svog suparnika, a da ne dobije dovoljan broj izborničkih glasova. Za izbor predsjednika i potpredsjednika je potrebno 270 glasova izbornog kolegijuma od ukupno 538 glasova u svim saveznim državama i Distriktu Kolambija.  

Članovi izbornog kolegija se sastaju 14. decembra u prijestolnicama svojih država, a članovi Distrikta Kolambija u Vašingtonu. Svaki član daće jedan glas za predsjednika i jedan za potpredsjednika. Rezultati se šalju poštom predsjedniku američkog Senata i aktuelnom potpredsjedniku. Član izbornog kolegija ne mora da glasa za predsjedničkog kandidata svoje stranke, ali se to gotovo uvijek događa. Neke savezne države su Zakonom naložile da član izbornog kolegijuma glasa za kandidata svoje stranke, ali se ponekad u praksi dešavalo suprotno i njegov glas je ipak uvažavan jer je on stvarno glasao.

Svaka savezna država dobija onoliki broj članova izbornog kolegija koji odgovara broju članova njene delegacije u Kongresu, odnosno broju poslanika u Predstavničkom domu plus njena dva senatora.

U slučaju da pobjednik na opštim izborima u međuvremenu umre prije nego što se članovi izbornog kolegijuma sastanu 14. decembra, potrebno je znati da je predsjednik izabran tek kada se sastanu članovi izbornog kolegijuma, a oni su praktično slobodni da glasaju za koga god hoće. Tek 6. januara članovi Senata i Predstavničkog doma će se sastati na prebrojavanju glasova iz kojih će se vidjeti kako su glasali članovi izbornog kolegijuma. U slučaju da nijedan kandidat za predsjednika ne dobije većinu glasova Predstavnički dom postaje nadležan da donese odluku među trojicom koji su dobili najveći broj glasova. U slučaju smrti novoizabranog predsjednika nakon glasanja izbornog kolegija, potrebno je imati u vidu da novoizabrani predsjednik postaje predsjednik kada mu počne da teče mandat. Da li se to ikada desilo?

Jeste. Na izborima 1800. godine, Tomas Džeferson (Thomas Jefferson) i Aron Ber (Aaron Buur) su dobili po 73 glasa. Džeferson je pobjedio u 36 rundi glasanja u Predstavničkom domu. Predstavnički dom je odlučio i na izborima 1824. godine.

U slučaju da nijedan potpredsjednik ne dobije većinu glasova, Senat bira jednog od dvojice većinom glasova.

Može li se to dogoditi sa izborom g. Bajdena? Moguće je, ali malo vjerovatno. Ukoliko bi se izbor prenio na Predstavnički dom, potpredsjednik istupa umjesto predsjednika sve dok predsjednik ne bude izabran. Ako Senat odbije da bira potpredsjednika dok Predstavnički dom ne izabere predsjednika, onda je predsjedavajući Doma na redu da zastupa predsjednika.

Novoizabrani predsjednik stupa na dužnost 20. januara, nakon polaganja zakletve.

Napokon preporučujem vidjeti kolumnu iz 2018. godine, pod naslovom Dobra je svaka muka koja nas povezuje i loše je svako dobro koje nas razdvaja. Šta nama danas znači Ustav BiH?

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

(DEPO PORTAL/ad)

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook