Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik SDP-a BiH Denis Bećirović reagovao je na svom Facebook profilu povodom pokretanja istrage po nalogu Tužilaštva BiH protiv rukovodstva lokalnog SDP-a u Srebrenici -  zbog izbornih prevara

U svom postu, koji u cjelosti prenosimo, poručuje: 

- MOJI STAVOVI O SREBRENICI I SUPROTSTAVLJANJU NEGATORIMA GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA SU GODINAMA DOSLJEDNI I JASNI!

Istina i činjenice su najjače oružje. Zato, bez bilo kakve “naknadne pameti”, još jednom potcrtavam moje javno izrečene ocjene, stavove i prijedloge: 

13. oktobar 2019. godine

U Srebrenici na Lokalnim izborima 2020. godine moramo osigurati jedinstven nastup svih političkih stranaka koje priznaju da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima. Srebrenica treba biti corpus separatum unutar države Bosne i Hercegovine u političkom, pravnom i svakom drugom smislu.

U Srebrenici, kao i u drugim gradovima i općinama u Bosni i Hercegovini, postoje političke, ideološke i druge razlike među političkim strankama. Međutim, s obzirom da je sudski utvrđeno da je Srebrenica jedina mjesto u Evropi gdje je nakon Drugog svjetskog rata počinjen genocid glavna razdjelnica među političkim strankama ne smije biti ni političke, ni ideološke, ni nacionalne, ni vjerske prirode.

Sve dok je na sceni anticivilizacijsko negiranje sudski utvrđenih činjenica glavna linija razgraničenja među političkim strankama mora biti pitanje priznanja počinjenog genocida. Dakle, u Srebrenici postoje političke stranke koje priznaju počinjeni genocid i one koje ne priznaju. Smatram da i SDP BiH mora biti među onim strankama koje se bezrezervno, udruženo i sistematski bore protiv negatora genocida.

Zato smatram kao predlagač Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u kojem sam predlagao zabranu negiranja, poricanja i minimiziranja zločina genocida, holokausta, zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, da se moramo organizovano i principijelno boriti protiv svih oblika negiranja i poricanja genocida. Poricanje genocida u literaturi se označava kao „posljednja faza u izvršenju jednog genocida”. Poricatelji genocida imaju za cilj da zadaju posljednji udarac svojim žrtvama – da negiraju, minimiziraju, trivijaliziraju, odobravaju ili opravdavaju zločin i na taj način liše žrtve makar i posthumne istine.

Suočene s ovakvim i sličnim negativnim pojavama brojne zemlje opredijelile su se da poricanje genocida proglase krivičnim djelom. Trenutno čak 11 zemalja Evropske unije (Austrija, Belgija, Češka Republika, Francuska, Njemačka, Italija, Litvanija, Poljska, Rumunija, Slovačka) i Švicarska, propisuju negiranje holokausta i drugih vidova genocida ili zločina protiv čovječnosti kao krivično djelo. Evropska unija je, također, preduzela korake prema inkriminaciji poricanja genocida. Prvo je zajedničkom akcijom 98/443/JHA bilo predviđeno da se rasističko i ksenofobično ponašanje proglasi krivičnim djelom u svim zemljama članicama. Zatim je 2001. izrađen Prijedlog okvirne odluke o borbi protiv rasizma i ksenofobije. U ovom dokumentu u ponašanje koje se smatra rasističkim i ksenofobičnim uključuje se: ”javno podržavanje genocida ili zločina protiv čovječnosti kako su oni definirali u Statutu Međunarodnog krivičnog suda”. Ovaj prijedlog usvojio je Evropski parlament 23/05/2002.

Negiranje historijskih činjenica, koje su i sudskim presudama i političkim odlukama potvrđene, može rezultirati novim genocidom. Bez pouka iz prošlosti, bez istine i pravde, nema bolje budućnosti. Kakvu budućnost možemo očekivati bez pravde i istine? Onima koji negiraju genocid bilo bi bolje da se suoče s istinom, kako bi i njihova djeca imala sigurniju, bolju budućnost. Bolja budućnost zasnovana na učenju o genocidu, na institucionalizaciji kulture pamćenja, na istini i pravdi nema alternative.

Problem genocida je problem i cijelog čovječanstva. Shodno tome, i genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, sigurnoj zoni Ujedinjenih nacija, jula 1995, treba posmatrati na evropskom i svjetskom nivou, u okviru internacionalnog prava, Povelje UN, Evropske Unije.

Priznanje genocida u Srebrenici predstavlja temelj pomirenja u Bosni i Hercegovini i regionu, temelj bolje zajedničke budućnosti bosanskohercegovačkog društva i države i temelj evroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine.

Prof. dr. Denis Bećirović

12. januar 2020. godine

SAMO ZAJEDNIČKI KANDIDAT U SREBRENICI IMA ŠANSU POBIJEDITI NEGATORE GENOCIDA! U SREBRENICI SE MORAMO IZDIGNUTI IZNAD USKOSTRANAČKE LOGIKE RAZMIŠLJANJA.

Srebrenica mora biti iznad i ispred stranačkih, grupnih, ličnih i drugih partikularnih interesa. Srebrenica ne smije biti predmet uskostranačkih prepucavanja i dnevnopolitičkih taktika, posebno u godini kada se obilježava 25. godišnjica genocida nad Bošnjacima „sigurne zone UN-a“ Srebrenica. Srebrenica nije pitanje pozicije ili opozicije. To je sveto mjesto gdje moramo pokazati političku zrelost, ozbiljnost i odgovornost da se izdignemo iznad uskostranačke logike razmišljanja i učinimo sve što je u našoj moći kako bi pobijedili negatore međunarodnih i domaćih sudskih presuda o počinjenom genocidu nad bošnjačkim stanovništvom. Zato je civilizacijska, moralna i politička obaveza da u Srebrenici podržimo jednog kandidata za načelnika Srebrenice koji će imati šansu da pobijedi destruktivne političke faktore koji još uvijek negiraju počinjeni genocid.

Na Lokalnim izborima 2020. godine u Srebrenici moramo osigurati jedinstven nastup svih političkih stranaka koje priznaju da je u Srebrenici počinjen genocid. Srebrenica je jedino mjesto u Evropi gdje je nakon Drugog svjetskog rata počinjen genocid. To je sudski potvrđena činjenica koju nikada i niko više neće moći promijeniti. Vrijeme je da sudske presude zažive na cijeloj teritoriji države Bosne i Hercegovine.

U Srebrenici moramo ostaviti po strani političke, ideološke i druge razlike koje postoje među političkim strankama.
Glavna razdjelnica među političkim strankama u Srebrenici ne smije biti ni političke, ni ideološke, ni nacionalne, ni vjerske prirode. Sve dok je na društvenoj sceni anticivilizacijsko negiranje sudski utvrđenih činjenica glavna linija razgraničenja među političkim strankama mora biti pitanje priznanja počinjenog genocida. Suštinski u Srebrenici postoje političke stranke koje priznaju počinjeni genocid i one koje ne priznaju. Sve druge razlike među političkim strankama su sekundarne prirode dok javno djeluju destruktive snage koje negiraju sudski i naučno utvrđene činjenice.

Zbog negiranja genocida bio sam predlagač Prijedloga zakona o dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u kojem sam predlagao zabranu negiranja, poricanja i minimiziranja zločina genocida, holokausta, zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Poricanje genocida u literaturi se označava kao „posljednja faza u izvršenju jednog genocida”. Poricatelji genocida imaju za cilj da zadaju posljednji udarac svojim žrtvama – da negiraju, minimiziraju, trivijaliziraju, odobravaju ili opravdavaju zločin i na taj način liše žrtve makar i posthumne istine.

Genocid nad Bošnjacima dogodio se u okviru agresije koja je vođena protiv Republike Bosne i Hercegovine. Srbijanski režim Slobodana Miloševića vodio je rat zbog zločinačkog projekta stvaranja velike Srbije. Nažalost, od projekta uništenja države Bosne i Hercegovine nije se odustalo do danas. Najnoviji primjer koji neskriveno potvrđuje takve namjere su i opasne poruke Miloševićevog sljedbenika Milorada Dodika koji je javno 9. januara 2020. godine poručio: "Ne smijemo bježati od integracije sa Srbijom (...) Neka se drugi ljute koliko hoće. Mi imamo pravo na to. (...) Budućnost Republike Srpske je u integriranju sa Srbijom. (...) Republika Srpska je „hrišćanska republika“ (...) koja će jednog dana odlučiti o osamostaljenju (...)". Ovakve i slične poruke bile su uvod u nesreću i početkom 90-ih godina XX. stoljeća.

Ideologija i politika koje su dovele do zločina genocida nad Bošnjacima nisu mrtve. One se i dalje kreiraju u najvišim političkim, akademskim, medijskim, obavještajnim i drugim centrima moći. Velikodržavni protagonisti koji prijete da će ponovo krenuti u razaranje nezavisne, suverene, nedjeljive i punopravne članice Ujedinjenih nacija ˗ države Bosne i Hercegovine ne smiju se potcjenjivati. Ne zaboravimo, nisu u pitanju sporadične i spontane izjave nego projekat koji se pokušava provesti planski.

Nažalost, u narednom periodu treba očekivati još snažnije političke, medijske i druge udare na sudski i naučno utvrđenu istinu o genocidu nad Bošnjacima. Negiranje međunarodnih i domaćih sudskih presuda o počinjenom genocidu je prijetnja novim genocidom. Genocid je ponovljiv! Problem genocida je problem cijelog čovječanstva. Shodno tome, i genocid nad Bošnjacima treba posmatrati na evropskom i svjetskom nivou, u okviru međunarodnog prava, Povelje UN-a, Evropske Unije. Priznanje genocida predstavlja temelj pomirenja u Bosni i Hercegovini i regionu, temelj bolje zajedničke budućnosti bosanskohercegovačkog društva i države i temelj evroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine.

Bez pouka iz prošlosti, bez istine i pravde, nema sigurne budućnosti Bosne i Hercegovine. Budućnost zasnovana na međunarodno utvrđenim činjenicama o genocidu, na institucionalizaciji kulture pamćenja, na istini i pravdi nema ozbiljne alternative.
Istina ne može pobijediti sama.
Za nju se trebamo boriti.

Prof. dr. Denis Bećirović

2. juni 2020. godine

OSTAJEM DOSLJEDAN I JAVNO PODRŽAVAM ZAJEDNIČKOG KANDIDATA PROBOSANSKIH STRANAKA U SREBRENICI. STOP NEGATORIMA GENOCIDA!

Ostajem dosljedan i konzistentan do kraja! Godinama sam argumentirano i javno zagovarao da političke stranke koje priznaju i poštuju presude međunarodnih i domaćih sudova kandidiraju zajedničkog kandidata za načelnika Srebrenice. Zato javno i nedvosmisleno izražavam podršku zajedničkom kandidatu političkih stranaka koje poštuju pravosnažne sudske presude o počinjenom genocidu nad Bošnjacima.

Srebrenica je jedino mjesto u Evropi gdje je nakon Drugog svjetskog rata počinjen genocid. Sve dok je na društvenoj sceni anticivilizacijsko negiranje sudski i naučno utvrđenih činjenica glavna linija razgraničenja među političkim strankama u Srebrenici mora biti pitanje priznanja počinjenog genocida. Suštinski u Srebrenici postoje političke stranke koje priznaju počinjeni genocid i one koje ne priznaju. Sve druge razlike među političkim strankama su sekundarne prirode sve dok javno djeluju destruktivne snage koje negiraju sudski i naučno utvrđene činjenice.

Vrijeme je da sudske presude zažive na cijeloj teritoriji države Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije pitanje pozicije ili opozicije. To je sveto mjesto gdje moramo pokazati političku zrelost, ozbiljnost i odgovornost da se izdignemo iznad uskostranačke logike razmišljanja i učinimo sve što je u našoj moći kako bi pobijedili negatore međunarodnih i domaćih sudskih presuda o počinjenom genocidu nad bošnjačkim stanovništvom. Zato je civilizacijska, moralna i politička obaveza da u Srebrenici podržimo jednog kandidata za načelnika Srebrenice koji će imati šansu da pobijedi destruktivne političke faktore koji još uvijek negiraju počinjeni genocid.

Srebrenica mora biti iznad i ispred stranačkih, grupnih, ličnih i drugih partikularnih interesa. Srebrenica ne smije biti predmet uskostranačkih prepucavanja i dnevnopolitičkih taktika, posebno u godini kada se obilježava 25. godišnjica genocida nad Bošnjacima „sigurne zone UN-a“ Srebrenica.

Prof. dr. Denis Bećirović“

Danas, 1. decembra 2020. godine, još jednom potvrđujem navedene ocjene, stavove i prijedloge. Čvrsto stojim iza svake svoje rečenice.

Biti dosljedan je teško, ali časno!

Također, apsolutno podržavam aktivnosti Inicijative Moja adresa: Srebrenica, kao i zahtjev CIK-u da poništi izbore u ovom gradu i organizira fer izbore koji će biti pošteni i zakoniti.

U borbi za istinu nikada se ne smijemo umoriti! - poručuje Bećirović.

(DEPO PORTAL/ad)