Kako “Blic” saznaje u diplomatskim krugovima u Luksemburgu, zahvaljujući upornom zalaganju šefova švedske i rumunske diplomatije usvojena je povoljnija varijanta zaključaka po kojoj Srbija ima vremena do kraja sljedeće godine da završi saradnju sa Tribunalom, odnosno da uhapsi preostale haške bjegunce dok ne dobije status kandidata.

Postojala je bojazan da zbog zalaganja Holandije, nakon svakog narednog nepovoljnog izveštaja glavnog haškog tužioca Serža Bramerca, dalje napredovanje Srbije bude potpuno blokirano i da se zaustavi i prije nego što se dođe do ispunjavanja uslova za sticanje statusa kandidata, što bi bilo veoma opasno za Srbiju. Kako “Blic” saznaje, i juče se, duže od pola sata, odvijala napeta debata na Savjetu EU, pri čemu su Švedska i Rumunija odigrale presudnu ulogu da bude usvojena blaža formulacija. Zahvaljujući formulaciji koja glasi da će “dalji koraci Srbije biti preduzeti kada (stajalo je osim ako) Savjet jednoglasno odluči da postoji puna saradnja sa Tribunalom”.

- Biće mnogo lakše ako nađemo i isporučimo preostala dva bjegunca, ali izbjegnuta je glavna opasnost i u narednih godinu i više možemo da nastavimo nesmetano da radimo na evropskim integracijama - kaže za “Blic” izvor iz Vlade Srbije.

Primjeniti Bramercove preporuke

Ministri EU zatražili su od Srbije da primjeni sve preporuke koje je glavni haški tužilac dao Srbiji u junu 2010. godine kada su u pitanju podrška suđenjima koja su u toku i hapšenje preostala dva osuđenika za ratne zločine. Oni su istakli će da će pomno pratiti izvještaje o napretku u saradnji sa Tribunalom koje im bude davao glavni haški tužilac.

- Ovakvim zaključkom Savjet EU pronašao je dobar balans između toga da pošalje Srbiji poruku da je prepoznao korake koje je preduzela prethodnih mjeseci u pravcu poboljšanja dijaloga u regionu i inicijativa koje su dovele do toga da dijalog između Srbije i Kosova bude bolji s jedne strane i da će kada dođe do pitanja članstva uslov za Srbiju biti puna saradnja sa haškim Tribunalom s druge strane - objasnio je predsedavajući Savjeta Stiven Vanekere, belgijski šef diplomatije.


Potpredsjednik Vlade Božidar Đelić objašnjava za „Blic“ da niko od ministara na jučerašnjim sastancima nije stavio znak jednakosti između hapšenja preostala dva haška bjegunca i ocjene da Srbija u potpunosti sarađuje sa Tribunalom kad je u pitanju dalje uslovljavanje Srbije u evropskim integracijama. Međutim, ako se pogleda iskustvo Hrvatske koja je dobila datum početka pregovora za članstvo u EU, a zatim je taj datum bio suspendovan više od sedam mjeseci sve dok nije izručila generala Antu Gotovinu, jasno je da će hapšenje Ratka Mladića ostati glavni uslov za Srbiju. Uslov će biti i ocjena sa koliko dobre volje Beograd vodi dijalog sa Kosovom.

- Svima nama je jasno da do hapšenja preostala dva optuženika mora doći - i to što ranije, to bolje. Što se tiče dijaloga sa Prištinom, ministri EU sa kojima sam razgovarao složili su se da bi svako uslovljavanje daljeg napretka Srbije ka EU rezultatima tog dijaloga bilo kontraproduktivno. Takođe, Srbija neće biti uslovljavana manjkom želje za dijalogom u Prištini - kaže Đelić za „Blic“.

Na jučerašnjem sastanku sa komesarom za proširenje Štefanom Fileom srpskoj delegaciji rečeno je da će Evropska komisija krajem novembra proslijediti upitnik Srbiji. File ih je obavijestio da komisija radi na tome da upitnik bude toliko sadržajan da omogući da se kroz njegovu pripremu ne samo odgovori nego i riješi određen broj pitanja važnih za dobijanje statusa kandidata i početak pregovora o članstvu.

Deset evropskih zapovjesti

Nakon toga, Srbija će tokom prvog tromjesečja sljedeće godine odgovoriti na upitnik, a zatim se očekuje dolazak misija EU koje će provjeriti da li je u praksi sprovedeno ono što je napisano u odgovorima.

- Prve stvari koje ćemo preduzeti da bismo što prije obavili posao oko priprema za pregovaranje je ojačavanje naše misije u Briselu i prijedlog Akcionog plana sa “deset evropskih zapovjesti” koje treba ispuniti da bi dobili status kandidata. Tu su, prije svega, saradnja sa Haškim tribunalom, donošenje Zakona o finansiranju stranaka, ukidanje blanko ostavki poslanika, rješavanje pitanja Roma i drugih koji su navedeni u godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku. Poslaćemo, takođe, dodatnih osam eksperata koji rade u Vladi u Beogradu da bismo pojačali buduću ekipu za pregovore sa EU - kaže Đelić za „Blic“.

Predsjednik Boris Tadić rekao je da je ovo važan trenutak u evropskim integracijama zemlje. Prema procijeni Tadića, dijalog sa Evropskom komisijom će trajati 12 do 15 mjeseci, kada bi trebalo očekivati početak procesa pregovora o 35 poglavlja na čijem će kraju uslijediti članstvo u EU.

- Od nas zavisi da li ćemo postati članica EU 2016, 2020. ili 2025. godine - napomenuo je Tadić i ukazao da zemlja koja ne poštuje evropske vrijednosti, prava i slobode ne može postati članica EU.

Odluku Savjeta ministara pozdravio je i šef slovačke diplomatije Mikulaš Dzurinda.

- Uradili smo dosta toga zajedno. Razgovarao sam sa predsjednikom Tadićem nakon njegovih sastanaka sa ministrima dipolomatije Njemačke i Engleske i bili smo veoma zadovoljni što zajedno možemo da uradimo rezoluciju - rekao je Dzurinda za „Blic“.

Na pitanje da li će pitanje pune saradnje sa Tribunalom u jednom trenutku ponovo blokirati pristupanje Srbije EU, Dzurinda je rekao da ne vjeruje da će se to dogoditi.
 
REAGOVANJA: Svi napori Srbije konačno dobili potvrdu

Dragan Šutanovac ministar odbrane
U Srbiji postoji politička volja za završetak saradnje sa Haškim tribuinalom i za hapšenje preostala dva haška optuženika, Ratka Mladića i Gorana Hadžića.

Slavica Đukić-Dejanović predsjednica Skupštine Srbije
Svi napori Srbije konačno su dobili potvrdu. Ono što je za nas obaveza jeste da ozbiljnije i više radimo na ispunjavanju standarda kako bi taj put i dalje išao u željenom pravcu.

Ivica Dačić ministar policije
Srbija je spremna da ispuni sve upite Evropske komisije.

Vuk Drašković lider SPO
Sada od same Srbije zavisi kada će i da li će dobiti status kandidata. Zeleno svjetlo za srpski voz prema Briselu biće upaljeno čim pogasimo neka naša crvena svjetla. Haška prepreka mora biti uklonjena.

Čedomir Jovanović lider LDP
Poruku iz Luksemburga treba da shvatimo ozbiljno i da u nedjeljama koje su pred nama rješimo problem okončanja saradnje sa sudom u Hagu.

Petar Petković portparol DSS
U pitanju je čisto tehnička, proceduralna i birokratska stvar koja u Srbiji dobija nivo senzacije i političke vjesti broj jedan, jer na taj način EU želi da da vjetar u leđa sadašnjoj vlasti koja dobro sprovodi ono što joj nalože iz Brisela i Vašingtona.

Beograd o zahtjevu Bramerca: Bjegunce traži 10.000 operativaca

U akcijama potrage za Ratkom Mladićem, najtraženijim haškim bjeguncem, do sada je bilo uključeno oko 10.000 operativaca policije i Bezbjednosne informativne agencije, kaže izvor „Blica“ blizak Akcionom timu.

Haški tužilac traži da više ljudi učestvuje u potrazi za Mladićem

Podsjećamo da je upravo šef Akcionog tima Vladimir Vukčević svojevremeno izjavio da je riječ upravo o tolikom broju ljudi. Taj broj, kako je objasnio Vukčević ranije, uključuje operativce, ljude koji rade na obezbjeđivanju terena, kao i one koji pružaju logističku podršku potrazi. Nema sumnje da ovaj podatak nije tajna za glavnog haškog tužioca Serža Bramerca. On je, ipak, u nedavnom intervjuu „Njujork tajmsu“ izjavio da bi u cilju hapšenja Mladića haško tužilaštvo preporučilo srpskim vlastima da revidiraju strategiju i uposle više ljudi na njegovom traženju, kao i da imaju multidisciplinarni pristup.

- Više mora da se uradi. Vrijeme ističe. Tribunal će uskoro biti zatvoren – poručio je Bramerc i juče u tekstu „Internešenel herald tribjuna“, u kojem je objavljena i izjava predsjednika Srbije Borisa Tadića.

Tadić je za „Internešenel herald tribjun“ istakao da Srbija nikada neće prestati da ulaže napore kako bi uhapsila Mladića u skladu sa njenim “međunarodnim obavezama”.

- Srbija će do kraja ispuniti međunarodne obaveze - rekao je Tadić za IHT i dodao da bi srpske vlasti, čak i ako bi Tribunal sutra trebalo da prestane da radi, “nastavile potragu za Mladićem koristeći sva raspoloživa sredstva zato što je to moralna obaveza prema nevinim žrtvama i zato što je to jedini način za postizanje pomirenja među narodima u regionu“.

Bramerc ističe da ne želi da kaže kako srpske vlasti nisu uložile nikakav napor u poboljšanje saradnje, navodeći da je dostavljanje Mladićevih dnevnika i pratećeg materijala “veoma pozitivan znak”. Ipak, Bramerc na svakom koraku ponavlja ono što je napisao i u svom junskom izveštaju da, i pored brojnih operacija, nije bilo realnog napretka.

Zamjenik državnog tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić juče je u Novom Sadu samo izjavio da nema novih informacija o potrazi za Ratkom Mladićem koje bi bile interesantne za širu javnost.

(BLIC.RS, BLIN MAGAZIN/tg)