Umor od restrikcija i nejednakog tretmana

Evropa i SAD imaju novu strategiju borbe protiv covida: Stručnjaci su podijeljeni, građani ljuti

Hronika19.10.20, 17:18h

Evropa i SAD imaju novu strategiju borbe protiv covida: Stručnjaci su podijeljeni, građani ljuti
Stručnjaci tvrde da iza svake mjere treba stajati jedinstvena poruka. ‘Treba početi ovako‘. ‘Ova zajednica treba pomoć...‘

 

 

Nakon što su zemlje širom svijeta ranije ove godine zbog pandemije koronavirusa proglašavale sveobuhvatne karantene, neke evropske zemlje i pojedine američke savezne države okrenule su se novim mjerama kako bi pokušale stati na kraj nedavnom porastu broja zaraženih koronavirusom, piše The Associated Press.

 

Američki grad New York tako karantene uvodi u pojedinim gradskim četvrtima, odnosno zatvara škole i firme u žarištima koja su ponekad velika svega nekoliko kvadratnih kilometara. Dužnosnici u Španiji prvo su djelomično ograničili kretanje u Madridu, a kasnije restrikcije uveli za cijeli grad te neka prigradska naselja. Italijanski su zvaničnici otišli toliko daleko da su u karantenu stavljali prostore poput pojedinih stambenih zgrada.

 

Dok su neke zemlje poput Izraela i Češke ponovno uvele neke vrste karantena na nacionalnoj razini, druge se vlade nadaju da će djelomične karantene u kombinaciji s testiranjem, pronalaženjem bliskih kontakata zaraženih i drugim inicijativama uroditi plodom.

 

Izoliranje žarišta

 

Izoliranje žarišta nije nov koncept u borbi protiv širenja zaraze, međutim mnoge će se zemlje sada suočiti s puno većim pritiskom nego ranije ove godine jer su im ekonomije oslabile, a stanovništvo strahuje od novih restrikcija i nejednakog tretmana.

 

Neki naučnici kažu da lokalni pristup, ako ga se dobro posloži i predstavi javnosti, može biti fleksibilan i prilagođen trenutnoj kompleksnosti pandemije.

 

"Pragmatičan je jer uzima u obzir 'umor od restrikcija', a istovremeno je strateški jer dopušta prebacivanje resursa na područja koja ih najviše trebaju", rekla je dr. Wafaa El-Sadr, profesorica epidemiologije na Sveučilištu Columbia.

 

Drugi su naučnici oprezniji. "Ako smo ozbiljni u želji da u određenom području ubijemo COVID-19, moramo koordinirano djelovati na najširem mogućem području", rekao je Benjamin Althouse, istraživač na Institutu za modeliranje bolesti u američkoj saveznoj državi Washington.

 

Althouse i drugi naučnici otkrili su da su se neki Amerikanci tokom proljeća svojski potrudili da bi tokom svojih putovanja izbjegli lokalne restrikcije pa su tako putovali dalje nego inače da bi mogli, primjerice, otići u crkvu. Studija koja sadržava spomenute spoznaje još nije recenzirana i objavljena u naučnom časopisu, ali je objavljena na internetu.

 

Althouse je rekao da mu je "drago" što on ne mora odlučivati hoće li se uvesti lokalne ili sveobuhvatnije restrikcije jer je to jako teška odluka.

 

Rana faza - stroge karantene

 

Zemlje su u ranoj fazi pandemije žarišta poput onih u Wuhanu u Kini ili na sjeveru Italije pokušale ugušiti uvođenjem strogih karantena. Karantena koja je uvedena u Wuhanu smatrala se ključnom za suzbijanje širenja virusa u Kini, dok je zatvaranje 10 gradova na sjeveru Italije ubrzo preraslo u potpunu karantenu na nacionalnoj razini. Nakon inicijalne faze pandemije, dužnosnici su se posljednjih nekoliko mjeseci sa žarištima nosili tako da su zatvarali pojedine gradove poput Barcelone u Španiji ili Melbourneu u Australiji.

 

U engleskom su gradu Leicesteru krajem juna zatvorene sve trgovine koje se ne smatraju nužnima, a članovima kućanstava zabranjeno je druženje s članovima drugih domaćinstava. Te su mjere rezultirale padom stope zaraze sa 135 slučajeva na 100 hiljada građana na 25 slučajeva na 100 hiljada građana u roku od otprilike dva mjeseca. Predlagači mjera te brojke koriste kao argument da lokalizirane karantene funkcioniraju. Skeptici, međutim, tvrde da je broj zaraženih u Velikoj Britaniji tokom ljeta općenito bio nizak.

 

Kako brojevi zaraženih koronavirusom i preminulih od Covida-19 u Velikoj Britaniji ponovno rastu, naučnici su dužnosnicima predložili da uvedu dvosedmičnu karantenu na nacionalnoj razini. Vlada je umjesto toga Englesku podijelila na tri zone ozbiljnosti prijetnje te u svakoj zoni uvela određene mjere. Flavio Toxvaerd, naučnik sa Univerziteta Cambridge specijaliziran za ekonomsku epidemiologiju, tvrdi da su lokalne mjere bolje od nacionalnih jer smanjuju štetu koju socijalno distanciranje čini društvu i ekonomiji.

 

Steven Goldstein (53) zbog pandemije je morao zatvoriti svoju trgovinu šeširima u New Yorku koja posluje već 72 godine. Goldstein je rekao da virus shvaća iznimno ozbiljno te da su ga i on i njegova majka preboljeli te da razumije zašto se poseže za lokalnim, a ne za gradskim ili državnim mjerama. Goldsteina, međutim, muči je li se lokalnim mjerama dobro obuhvaćaju žarišta, a smetalo ga je i to što je mjerama bila obuhvaćena i njegova trgovina u kojoj su se stalno poštivale sve mjere. "Ja sam dao doprinos, mnogi su ljudi dali doprinos, a svejedno nas tjeraju da zatvorimo", rekao je Goldstein, koji je pomoću ušteđevine trgovinu držao na životu.

 

Zone u bojama

 

U njujorškim "crvenim zonama" vjerski objekti ne smiju primiti više od 10 ljudi odjednom, a škole i trgovine robom koja nije nužna ne rade. "Narančaste" i "žute" zone nerijetko okružuju "crvene" i u njima su restrikcije blaže. Neki istraživači tvrde da bi dužnosnici morali voditi računa i o tome gdje se ljudi kreću. Naprimjer, Njujorčani restrikcije mogu izbjeći tako što će se metroom odvesti jednu ili dvije stanice.

 

"Situacija bi se poboljšala kada bi se uzelo u obzir kretanje ljudi na rubu tih zona", rekao je profesor John Birge s Ekonomskog fakulteta Booth Univerziteta u Chicagu. On i njegovi kolege Ozan Candogan i Yiding Feng rade na modeliranju efikasnosti lokalnih mjera u New Yorku, no njihovo istraživanje još nije recenzirano.

 

Različite grupe građana i poduzetnika širom svijeta žale se da se lokalne mjere uvode na nepošten način. Zajednica ortodoksnih Jevreja u Brooklynu u New Yorku tvrdi da ih se nepravedno kritizira, stanovnici madridskih gradskih četvrti u kojima živi radnici tvrde da se mjerama stigmatiziraju siromašni, a vlasnici kafića i restorana u Marseilleu u Francuskoj tvrde da su mjere u taj grad prošlog mjeseca uvedene "nepošteno".

 

Kada je stambeni kompleks u italijanskom gradu Mondragoneu u kojem stanuju uglavnom poljoprivredni djelatnici iz Bugarske krajem juna stavljen u karantenu, radnici su se pobunili i više od 10 ih je prekršilo mjere karantene. Drugi stanovnici grada, u strahu da će se zaraza proširiti gradom, okružili su taj stambeni kompleks i urlali na stanovnike. Jedan od stanovnika kompleksa iz svog je stana bacio stolicu. Vojska je na koncu poslana na lice mjesta kako bi se ponovno uspostavio red.

 

Stručnjaci za javno zdravstvo tvrde da iza svake mjere treba stajati jedinstvena poruka. "Treba početi ovako: 'Ova zajednica treba pomoć...' Treba nam više saosjećanja", rekao je profesor epidemiologije i biostatistike Henry F. Raymond sa Univerziteta Rutgers. "Nije to kritika ponašanja tih ljudi. Mora se reći: 'Ovim zajednicama možda trebamo dati više pažnje'."

 

(Jutarnji.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

 

 



Komentari - Ukupno 6

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još