VREMENSKA MAŠINA/ JASMIN DURAKOVIĆ

Kako su Derviš Sušić i Sulejman Kupusović napravili najbolju bh. televizijsku seriju svih vremena?

Nedjeljni magazin16.10.20, 19:34h

Kako su Derviš Sušić i Sulejman Kupusović napravili najbolju bh. televizijsku seriju svih vremena?
Derviš Sušić za "zelene" nije dobar jer je pisao o njihovim mahanama i historijskim greškama, za "crvene" za dlaku previše pisac sa jakim bošnjačkim mirisom i duhom/ Zajednička suradnja ovoga pisca, reditelja Sulajmana Kupusovića i glumca Mirelema Zupčevića bila je win-win kombinacija; zato „Tale“ danas ima status jedne od najboljih TV serija snimljenih na prostoru Balkana svih vremena

 

Piše: Jasmin DURAKOVIĆ

 

DERVIŠ SUŠIĆ: Književnik. Klasičan primjer pisca kome je jedan politički čin „naškodio“ ukupnom književnom djelu. „Parergon“, politički pamflet u kojem se Sušić kritički bavio ulogom bošnjačkog vjerskog klera u Drugom svjetskom ratu, danas je političkoj desnici argument za njegovo negativno situiranje u bosanskoj kulturnoj i političkoj javnosti. Da paradoks bude veći, Sušić je bio rijetko autentičan i plodotvoran pisac koji se u svojim romanima, pričama i dramama (Hodža strah, Ja, Danilo, Nevakat, Pobune, Posljednja velika ljubav Hasane Kaimije, Uhode, Veliki vezir, Žestine, Čudonovato, i dr.), najčešće bavio događajima iz burne bosanske i (bosnjačke) povijesti. Vrstan prozaista koji je ubjedljivo detektirao mentalitet i traume bosanskog čovjeka u raznim historijskim epohama; njegove „Pobune“ ostaju manifestno književno djelo posvećeno svim ovdašnjim agresijama, otporima i pobunama.

 

dervis-susic

 

Kontroverza je ostala i do danas; za "zelene" nije dobar jer je pisao o njihovim mahanama i historijskim greškama, za "crvene" autor za dlaku sa prejakim bošnjačkim mirisom i duhom.

 

VJEČNA SLAVA JEDNE TV SERIJE: Budaletina Tale je (anti)junak iz bošnjačke usmene tradicije zasnovan na historijskoj ličnosti Taleta Ličanina iz Vrnograča, Bosanska Krajina.  Poznat po humoru i samoironiji, ostao je sinonim u Bosni za čovjeka koji je naizgled budala za čaršiju i selo, ali je u dubokoj pozadini, sa svojim pristupom životu i u miljeu oko sebe, slika „iščašenog“ narodnog mudraca.

 

Budaletinu Taleta Sušić je često uzimao kao junaka u svojim književnim djelima – kroz istoimenu pripovijest, ali je i lik u njegom dramskom tekstu „Posljednja ljubav Hasana Kaimije“. Ipak, taj će lik svoju vječnu slavu doživjeti u osmodjelnoj TV seriji „Tale“, snimljenoj po scenariju ovoga pisaca i u režiji Sulejmana Kupusovića.

 

 

U ovoj seriji Tale je partizan u NOB-u, konjovodac, koji se nakon završetka rata vraća u svoju rodnu bosansku provinciju i tu postaje direktor bolnice. Tale je prototipski junak zasnovan na legendama o čuvenom junaku iz usmene predaje, onom koji uspješno prolazi kroz sve zamke političkog i društvenog života u postratnom dobu; zato publika do današnjeg dana pamti scenu u kojoj ovaj junak, zbog nepravde, preko noći osijedi. I potom gazi dalje.

 

U seriji je vanredno uspješno prikazano stanje duha u provinciji (Tešanj) u kojoj se sudaraju tradicija i novo doba.

 

Ne treba još jednu stvar zaboraviti: „Taleta“ je režirao Sulejman Kupusović, veliki pozorišni reditelj, ali i onaj koji je iza sebe, osim ove serije, ostavio još dvije anatologijske TV serije u BiH - „Teversenove bajke“ (1976) i „Viza za budućnost“ (2002).

 

Ipak, „Tale“ je njegov najveći uspjeh u radu na televiziji. Zajednička suradnja sa vrhunskim piscem Dervišom Sušićem i njegov talenat u radu sa glumcima u žanru komedije bili su win-win kombinacija; zato „Tale“ danas ima status jedne od najboljih TV serija snimljenih na prostoru Balkana ikada.

 

Treći trožanac važan za slavu ove serije bio je nenadmašni Miralem Zupčević, ali i drugi glumci u seriji (Vlasta Knezović, Rejhan Demirdžić, Ivica Vidović, Ante Vican, Zaim Muzaferija...).

 

Zanimljivo je da je ova serija snimana „elektronikom“, video kamerama koje su tek stizale na tržište i počele zamjenjivati filmske 35 mm u televizijskom produkcijskom procesu. Bile su nižeg kvaliteta od filma i zato su današnje kopije ove serije dosta ruinirane. Ljudi BHRT-a na čelu sa  arhivarom Sejom Bajrićem napravili su posljednjih godina izuzetan napor da sačuvaju njihov kvalitet, ali ova TV  serija, koja pripada vrhuncima umjetničkog stvaralaštva u BiH, zaslužuje puno veći tretman.

 

Njena potpuna digitalizacija je nacionalni prioritet prvog reda.

 

Nebriga za kulturnu baštinu je dio našeg mentaliteta. Ni o djelu Derviša Sušića danas nema ko da brine, osim same familije Sušić iz Tuzle. Oni baštine njegovo „književno nasljeđe“; tako je posljednjih godina Mustafa Sušić Muće, roker i dugogodišnji djelatnik u kulturi, napisao  magistarski rad posvećen svome amidži, ali i liku „Taleta“ u njegovom književnom djelu.

 

Zanimljvo bi bilo lik Taleta postaviti i u političko-društveni ambijent današnje BiH. Stvarno, za koga bi, recimo, moderni Tale glasao na izborima u novembru? Jer likova poput Taleta puna je sredina oko nas.

 

Fali ovoj sredini danas književnih genija poput Derviša Sušića, koji bi sigurno znali dati odgovor na ovo ali i druga pitanja koja more svakog običnog čovjeka ove zemlje.

 

By the way, lik Budaletine Taleta pojavljuje se i u filmu "Ja sam iz Krajine, zemlje kestena", koji sam, po scenariju Mirsada Ćatića Čuperka, snimao 2013-te godine u Krajini.

 

 

NOVINARI I NAGRADE: Ovih dana Društvo novinara BiH slavi svojih 75 godina postojanja. Upriličena je i izložba povodom ovog jubileja novinarske profesije kod nas. Bilo je puno velikih imena novinarstva koja su vezana uz ovo medijsko udruženje.

 

Sa jednim od takvih sam dugo surađivao u raznim projektima – Enver Čaušević Čaša. Bio je vanredno zanimljiva ličnost ovdašnjeg novinarstva. Radio je na Radiju 202, Radio Sarajevu, pisao za razne novine i časopise, bio urednik predratne beogradske „Mladosti“ i sarajevskog „Valtera“. Volio je da bude pokretač i inicijator novih medijskih akcija, sklon subverzivnom novinarskom djelovanju i potpuno opterećen obavještajnim službama i svim vrstama teorija zavjere. Nakon smjene u „Valteru“, pokušao je pokrenuti dnevni list „Orient“, ali je izdavanje prekinuto prve noći štampanja zbog navodnog pokušaja atentata na njega.

 

U ratu je bio predsjednik Društvo novinara BiH, kada je obnovio dodjelu nagrade Novinar godine u BiH.

 

I sam sam bio dobitnik nagrada ovoga društva: za feljton „Leksikon bosanskog duha“ dobio sam nagradu na najbolji novinski tekst, te 2000-te i glavnu nagradu – Novinar godine u BiH.

 

jasmin-durakovic-history

 

Čaša je poslije rata ponovo pokrenuo i uređivao „Valter“. Utopio se u junu 2005. na moru, u mjestu Suhi Potok kod Omiša, pod čudnim i nikada razrješenim okolnostima. Baš onako kako je uvijek i doživljavao svijet oko sebe, u kojem uvijek vladaju mračne sile i tajne službe.

 

Bila je to mitski odlazak koji je Čaša vjerovatno i priželjkovao. Ako se ne priča o tome, onda ni smrt više nije zanimljiva novinama.

 

PS: Zahvaljujemo Mirelemu Zupčeviću na ustupanju fotografija sa snimanja TV serije „Tale“, kao i Mustafi Sušiću iz knjige „Derviševa riznica mudrosti“.

 

(DEPO Portal/ak)

 

 



Komentari - Ukupno 17

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još