BAKIR IZETBEGOVIĆ ZA VEČERNJI LIST

Nikada Hrvate nisam nazvao manjinom, niti ću... Ali HDZ nameće svoju volju nad voljom većine, moraju se 'razbiti okovi'!

Front03.10.20, 14:19h

Nikada Hrvate nisam nazvao manjinom, niti ću... Ali HDZ nameće svoju volju nad voljom većine, moraju se 'razbiti okovi'!
HDZ ima 16 od 98 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i nameće svoju volju nad voljom većine u pitanjima koja Hrvatima nisu od vitalnog nacionalnog interesa. Zato sam znao reći da će većina u Federaciji BiH, ako se ovakav diktat nastavi, morati tražiti način da „razbije okove" - pojasnio je Izetbegović

 

Izvor: Večernji list

Razgovarao Večernji list


Stranka demokratske akcije (SDA) neupitno je vodeća politička snaga među Bošnjacima, a usprkos velikom broju stranaka i vrlo živoj političkoj sceni, njezin predsjednik Bakir Izetbegović prometnuo se u nacionalnog lidera.


Stoga su i kritike, očekivanja pa i zahtjevi političkih predstavnika Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini, kao i u susjednim državama, uglavnom usmjereni prema njemu i SDA. Formalno je Izetbegović danas jedan od dopredsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali je njegova moć kao lidera vodeće bošnjačke stranke neupitna.


Njegov nedavni susret s premijerom Republike Hrvatske i predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem te čelnikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem u Zagrebu, naišao je na kritike u Sarajevu zbog „zaobilaženja državnih institucija". S druge strane, jasno je kako je upravo na Izetbegoviću i Čoviću odgovorna zadaća relaksiranja i uređenja bošnjačko-hrvatskih odnosa koji su, po mnogim ocjenama, na najnižoj razini od Daytonskog sporazuma. Posebno to utječe na funkcioniranje vlasti u entitetu Federacije BiH, ali i na državnoj razini na kojoj je prisutan i treći partner Milorad Dodik, kao dominantna politička figura među Srbima. 


Za Hrvate je ključno pitanje reforme izbornog zakonodavstva, odnosno osiguranje legitimnog nacionalnog predstavljanja, kako bi se u budućnosti izbjegli „slučajevi Komšić", kako se kolokvijalno naziva nametanje političkih predstavnika Hrvatima kao najmalobrojnijem narodu. Usto, u političkom Sarajevu sve su glasniji oni koji žele ukinuti konstitutivnost naroda i otvoreno zagovaraju koncept građanske, a u praksi zapravo unitarne BiH. Zato je i nedavna Izetbegovićeva izjava o političkim predstavnicima Hrvata kao onima koji provode „diktat manjine" u hrvatskoj javnosti izazvala oštre reakcije.


Bošnjačka politika, pak, optužuje Hrvate za politiku uvjetovanja i blokadu nekih drugih, Bošnjacima važnih procesa, kao što je izbor nove entitetske vlade u Federaciji BiH. Posebno im smeta partnerski odnos HDZ-a i SNSD-a, kao vodećih nacionalnih stranaka Hrvata i Srba u BiH, jer tvrde da je usmjeren protiv njih. U svakom slučaju, susret u Zagrebu mogao bi biti konkretan korak u poboljšanju hrvatsko-bošnjačkih odnosa, bez kojih nema stabilne Bosne i Hercegovine.


Kako ocjenjujete susret i razgovor s premijerom Plenkovićem? Kakve ste poruke razmijenili i hoće li ovaj format trilateralnih razgovora biti nastavljen?


Držim da je susret s Plenkovićem veoma važan korak za odnose Bošnjaka i Hrvata, i za odnose Hrvatske i BiH. Plenković je dobronamjeran, dobro educiran i iskusan političar koji će dugo biti veoma utjecajan lider u Hrvatskoj. Imali smo dug, veoma otvoren razgovor koji je počeo klasičnim sastankom, a nastavio se radnom večerom. Trajalo je to satima, a teške teme relaksirali smo zanimljivim sjećanjima i temama koje nisu političke. Ipak, sve bitno je izrečeno s obiju strana, bez prepirke i teških riječi. Tema su bile frustracije bh. Hrvata vezane za legitimnost predstavnika, i bošnjačke frustracije koje proizlaze iz blokade formiranja novog saziva Vlade Federacije BiH i blokade popunjavanja Ustavnog suda Federacije te opstruktivne suradnje HDZ-a i SNSD-a umjesto konstruktivne suradnje SDA i HDZ-a. S nama su bili i ministri vanjskih poslova Hrvatske i BiH pa smo pokrenuli i pitanje neriješenih otvorenih stavki između dviju zemalja. Vezano za posljednje ministri su dobili zadatak da hitno naprave analizu i pripremu za kvalitetan sastanak dviju vlada.


Pitanje odnosa prema BiH, uključujući status Hrvata u BiH, jedna je od rijetkih tema oko koje postoji suglasnost predsjednika i premijera RH. Vi ste nerijetko kritični prema toj politici. Što zamjerate Hrvatskoj?


Prirodno je da rukovodstvo Hrvatske podržava Hrvate u BiH, samo je pitanje kako će to biti učinjeno. Pametan pristup koji može dati rezultat je podrška pomirenju s Bošnjacima, jer 60% bh. Hrvata živi izmiješano s Bošnjacima. A to znači da treba saslušati i argumente Bošnjaka, ne ignorirati njihove prigovore, ne pristajati na spregu Hrvati-Srbi protiv Bošnjaka, ne ohrabrivati ga sastankom s Dodikom, preskačući predsjedatelja Predsjedništva BiH Džaferovića. Suradnja Hrvata sa srpskim secesionistima dogodila se u nekoliko navrata, i nikada nije donijela dobro Bosni i Hercegovini, Bošnjacima i Hrvatima. Ona iz 1992. i 1993. donijela je katastrofu, Mladićeve vojne pobjede, etničko čišćenje Hrvata i Bošnjaka s polovice bh. teritorija, prepolovljen hrvatski korpus.  


U Zagrebu vam se, a posebno među bh. Hrvatima, spočitava da svojim izjavama sve češće ovaj narod nazivate „manjinom" te da najavom spuštanja „slučaja Komšić" na niže razine minirate mogućnost dogovora s političkim predstavnicima Hrvata?


Nikada nisam Hrvate nazvao manjinom, niti ću. Hrvati su konstitutivan i ravnopravan narod u BiH. Znao sam kazati da manjina u Parlamentu Federacije BiH poništava volju većine, i to je istina. Frustrirajuća istina za nas. HDZ ima kontrolu u Domu naroda i zaustavlja što god hoće. Bez obrazloženja. Zaustavio je niz važnih zakona, među njima i iznimno važan Zakon o šumama, kao i onaj koji je trebao oporezovati kladioničare koji, koristeći ljudsku slabost i porok, ostvaruju zaradu koja je veća od zarade obje elektroprivrede i oba telekomunikacijska operatera u Federaciji BiH zajedno. Na kruh i knjige plaća se porez, na klađenje se ne plaća. Zatim je HDZ blokirao formiranje nove vlade Federacije BiH i popunjavanje Ustavnog suda FBiH. HDZ ima 16 od 98 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i nameće svoju volju nad voljom većine u pitanjima koja Hrvatima nisu od vitalnog nacionalnog interesa. Zato sam znao reći da će većina u Federaciji BiH, ako se ovakav diktat nastavi, morati tražiti način da „razbije okove".


Nastavak intervjua čitajte ovdje.


(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

 



Komentari - Ukupno 217

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još