Izvor: Index.hr

Piše: Petar Stošić

Vojni sukob između Armenije i Azerbajdžana koji je izbio u nedjelju rano ujutro oko odmetnute pokrajine Nagorno-Karabah nastavio se jutros korištenjem teške artiljerije, navodno s obje strane.

Ministarstvo obrane Nagorno-Karabaha priopćilo je da je još 15 vojnika poginulo preko noći, čime se broj popeo na 32 od nedjelje. U isto vrijeme obje strane prijavljuju civilne žrtve, javlja Al Jazeera - jednu ženu i dijete u Nagorno-Karabahu i obitelj od pet članova u Azerbajdžanu. Prema izjavama dužnosnika obiju zemalja i izvorima iz redova pobunjenika, u dva dana je stradalo najmanje 46 vojnika i civila.

"U Armeniji su proglašeni vojna kontrola i opća mobilizacija. Tražim od svih da se pojave u vojnim povjerenstvima", napisao je u nedjelju na Facebooku premijer Armenije Nikol Pašinjan. Pozvao je također stanovništvo da "bude spremno braniti svetu domovinu".

"Prije Armenije i Nagorno-Karabah je proglasio ratno stanje i opću mobilizaciju svog muškog stanovništva", objavio je predsjednik te samoproglašene države Arajik Harutjunjan. Snage te odmetnute pokrajine priznale su da su izgubile određene položaje u azerbajdžanskoj ofenzivi. Azerbajdžan je također proglasio vojnu kontrolu i uveo policijski sat u većim gradovima.

"Na korak smo od rata širokih razmjera"

Obje strane optužuju onu drugu da je prva počela sukob. Armenija tvrdi da je Azerbajdžan napao civilne mete, uključujući one u Stepakanertu, glavnom gradu Nagorno-Karabaha, i obećava "proporcionalni odgovor".

"Mi branimo svoj teritorij, naš cilj je ispravan", poručio je pak azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev u obraćanju naciji, ponavljajući riječi sovjetskog diktatora Josifa Staljina nakon nacističke invazije SSSR-a u Drugom svjetskom ratu.

"Karabah je Azerbajdžan", dodao je.

"Na korak smo od rata širokih razmjera. Jedan od glavnih razloga za ovu eskalaciju je to što je tjednima izostalo bilo kakvo proaktivno međunarodno posredovanje između dviju strana", upozorila je Olesja Vartanjan iz Međunarodne krizne skupine za AFP.

Vrlo sličnu formulaciju iskoristio je i sam armenski premijer Pašinjan u svom obraćanju: "Na rubu smo rata širokih razmjera na južnom Kavkazu. Mogao bi imati vrlo nepredvidive posljedice. Mogao bi se proširiti izvan granica regije i zaprijetiti međunarodnoj sigurnosti."

Armensko ministarstvo obrane priopćilo je da su se borbe nastavile noćas, a azerbajdžansko ministarstvo obrane izjavilo je da su armenske snage granatirale grad Terter.

U Erevanu se Armenci javljaju za odlazak na frontu

U centru Erevana, glavnoga grada Armenije, skupljaju se ljudi spremni ići na frontu, prenosi dopisnik Deutsche Wellea s lica mjesta. U nedjelju je predsjednik vlade te zemlje Nikol Pašinjan objavio da su oborena dva azerbajdžanska vojna helikoptera i tri bespilotne letjelice, kao i da su uništena tri tenka, što Azerbajdžan negira.

Nije bilo moguće iz neovisnih izvora utvrditi je li to djelovala armenska vojska ili pobunjenici u samoproglašenoj Republici Nagorno-Karabah, području koje se službeno nalazi u Azerbajdžanu, ali je pod kontrolom tamošnjih Armenaca koji čine većinu stanovništva toga područja.

U svakom slučaju, radi se o najžešćim vojnim sukobima na južnom Kavkazu od 2016., regiji koja ima strateški značaj zbog ključnih pravaca transporta nafte i plina koji idu kroz nju. Sukob 2016., u kojem je u četiri dana poginulo 200 ljudi, poznat je u toj regiji kao Četverodnevni rat.

U ovom trenutku Armenija i Azerbajdžan najbliže su totalnom ratu što su bili od raspada Sovjetskog Saveza i rata koji je uslijedio kad se većinski armenska pokrajina Nagorno-Karabah odcijepila od Azerbajdžana 1988., tri godine prije nego što je Azerbajdžan proglasio neovisnost od SSSR-a.
U ratu između Azerbajdžana i Nagorno-Karabaha od 1988. do 1994. poginulo 30 tisuća ljudi

Rat u kojem je Armenija, također bivša članica SSSR-a, aktivno podržavala Nagorno-Karabah potrajao je čak šest godina, ali eskalirao je u posljednje dvije godine (1992. do 1994.). Osim što je odnio 30 tisuća života, pretežno na azerbajdžanskoj strani, rat je bio obilježen pokoljima i etničkim čišćenjem s obje strane - do 230 tisuća Armenaca iz Azerbajdžana i 70 tisuća Azerbajdžanaca iz Armenije i Nagorno-Karabaha protjerano je ili pobjeglo iz svojih domova.

Ostatak teksta čitajte na Index.hr.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)