Svjetske populacije sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova i riba u prosjeku su smanjene za dvije trećine u manje od pola stoljeća, otkriva izvještaj o stanju planete 2020. svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, koja zbog toga poziva na hitne mjere, javlja Hina a prenose mediji.

U WWF-u tvrde kako je to velikim dijelom rezultat uništavanja okoliša, što doprinosi i pojavi bolesti poput pandemije Covida-19, pa pozivaju na hitne mjere kako bi se trend preokrenuo do 2030. zaustavljanjem uništavanja prirodnih staništa i reformom prehrambenog sistema.

Izvještaj o stanju planete predstavlja sveobuhvatnu studiju stanja prirode kroz Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati stanje broja populacija divljih vrsta.

"Iako ti pokretači uključuju prenamjenu zemljišta i trgovinu divljim vrstama, glavni uzrok dramatičnog smanjenja populacija gubitak je i degradacija staništa, uključujući i sječu šuma, sve zbog načina proizvodnje hrane", tvrdi WWF.

Izvještaj o stanju planete 2020. pokazuje da ubrzano uništavanje prirode, kao posljedica ljudskih aktivnosti, ima katastrofalne utjecaje ne samo na populacije divljih vrsta, nego i na ljudsko zdravlje i sve druge aspekte ljudskih života, ističe generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini.

Najugroženija je biološka raznolikost slatkovodnih ekosistema. Od 1970. populacije slatkovodnih vrsta smanjile su se za 84 posto, više nego one koje žive u šumama ili okeanima. Svjetske rijeke pretrpane su postojećom i planiranom infrastrukturom, potrošnja vode raste iz godine u godinu, slatkovodna ribolovna područja prelovljena su, a životi miliona ljudi postaju sve nesigurniji, kažu u WWF-u.

Izvještaj o stanju planete 2020. objavljen je nekoliko dana uoči 75. zasjedanja Generalne skupštine UN-a (UNGA), kada se očekuje da će svjetski čelnici razmotriti napredak postignut u postizanju ciljeva održivog razvoja, Pariškog sporazuma i Konvencije o biološkoj raznolikosti.

UNGA 2020 okupit će svjetske čelnike, korporacije i civilno društvo kako bi razvili okvir za djelovanje nakon 2020. i tako označili prekretnicu u postavljanju temelja za hitno potreban novi sporazum za prirodu i ljude.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)